Iako je ovaj prijedlog usmjeren na bržu integraciju kadra, inicijativa je izazvala polemiku i iznijela različite stavove kada je riječ o kvalitetu buduće stručne obuke. U poslovnim i omladinskim krugovima ističu da je riječ o složenoj reformi koja zahtijeva široku javnu raspravu kako kvalitet mentorstva ne bi bio žrtvovan zarad brzine i puke forme.

Trenutni sistem, prema ocjenama mnogih, često je pretvoren u formalnost koja usporava karijerni put mladih ljudi, gurajući ih ka odlasku u inostranstvo. Skraćenje staža će, između ostalog, omogućiti obuhvat većeg broja korisnika u okviru postojećih budžetskih sredstava.

PRILIKA

Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Damjan Škipina istakao je za "Glas" da je osnovni motiv pokretanja ove inicijative veliki broj mladih koji čekaju priliku za sticanje prvog radnog iskustva.

- Na evidenciji imamo više od 3.000 lica sa visokom stručnom spremom bez odrađenog pripravničkog staža. To su uglavnom mladi i obrazovani ljudi koji nisu konkurentni na tržištu rada, jer nemaju neophodno iskustvo. Cilj je da im omogućimo da što prije steknu uslove za zapošljavanje i ostanu u Srpskoj - rekao je Škipina.

Prema njegovim riječima suština nije u dužini staža, već u kvalitetu mentorstva.

- Ako neko godinu dana kuva kafu, nije ništa naučio. S druge strane, uz kvalitetan rad i mentorstvo šest mjeseci može biti dovoljno da budu savladani osnovni poslovi - naglasio je Škipina.

On dodaje da bi skraćenje staža značajno smanjilo troškove, s obzirom na to da jedan pripravnik poslodavca mjesečno košta više od 2.000 KM.

- To praktično znači da bi za isti novac mogli omogućiti dvostruko većem broju mladih da steknu iskustvo - istakao je Škipina, dodajući da će realizacija ove ideje zahtijevati izmjene Zakona o radu i niza sektorskih propisa.

BEZ NEKADAŠNjEG ZNAČAJA

S druge strane iz realnog sektora poručuju da pripravnički staž već dugo nema značaj koji je nekada imao. Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić kaže da u privatnom sektoru presudnu ulogu imaju znanje i spremnost na rad, a ne formalno trajanje staža.

- U većini slučajeva početnici imaju istu platu kao i ostali radnici, a pripravnički staž nije uslov za zaposlenje. Čak se dešava da studenti budu angažovani već tokom studija, posebno u deficitarnim zanimanjima - naveo je Škrebić.

Ipak upozorava da u kratkom periodu ne može biti stečeno značajno znanje.

- Realno, ni za šest mjeseci ni za godinu dana ne može se naučiti mnogo ako govorimo o visokoj stručnoj spremi. Zato je ovo pitanje više važno za javni sektor, gdje su procedure drugačije - dodao je on.

Iz Omladinskog savjeta Republike Srpske podržavaju inicijativu, ali uz, kako navode, jasne uslove. Predsjednica Dijana Gašić ističe da skraćenje staža može ubrzati ulazak mladih na tržište rada, ali nosi i određene rizike.

- Ne smijemo dozvoliti da šestomjesečno volontiranje postane zamjena za plaćeni rad. Mladima je potrebno stvarno znanje i iskustvo, a ne formalno obavljen staž - poručila je Gašićeva.

Ona naglašava da je ključno obezbijediti kvalitetno mentorstvo i nadzor.

- Svaki dan pripravničkog staža mora biti ulaganje u razvoj mladog čovjeka, a ne puko ispunjavanje forme - istakla je Gašićeva.

VRIJEME ČEKANjA

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje prosječno vrijeme čekanja na prvi posao u Srpskoj iznosi nešto više od godinu. Posebno je zabrinjavajuće što čak 55 odsto njih na evidenciji spada u kategoriju dugoročno nezaposlenih lica. Cilj reforme je da ovaj negativni trend bude prekinut bržim sticanjem uslova za polaganje stručnih ispita i punopravno zapošljavanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.