Naime, od kraja marta ove godine održavane su radionice za predstavnika sva tri navedna sektora i na njima su iznošene ideje i predstavljana međunarodna iskustva u ovakvoj vrsti partnerstva. Od 24 iznesene ideje u sklopu Triple Helixa izabrana su tri najbolja projekta koja će dobiti besplatnu tehničku pomoć od eksperata OECD za njihovu realizaciju.

Radi se o projektima "Proizvodnja stočne hrane, etanola i briketa iz stočnog graška" - prijedlog "Univerzitetskog preduzetničkog centra Banja Luka", projekt "Standardizacija ovčijeg sira u Hercegovini" - prijedlog Udruge proizvođača i prerađivača autohtonih ovčijih sireva i mesa "Pramenka", te "OMEGA proizvodi"- prijedlog "Biotehničkog fakulteta" Univerziteta u Bihaću.

Prema riječima Alme Hasanović, stručne savjetnice za evropske integracije i međunarodnu saradnju i nauku u Ministarstvu civilnih poslova BiH, tehnička pomoć ovim projektima bit će pružana od rujna do decembra ove godine nakon čega je u decembru planirano održavanje donatorske konferencije na kojoj će biti predstavljeni konkretni rezultati ove pomoći. Tu je predviđeno i lobiranje za nova finansijska sredstva koja bi omogućila uspostavljanje Triple Helix inovativnog partnerstva i u drugim sektorima bh. ekonomije s ciljem da se naučni rad poveže s potrebama ekonomije.

Hasanović objašnjava da se tehnička pomoć odnosi se na pomoći pri definisanju projekta, obuke i treninga, izrade tržišne studije i studije izvodljivosti, potražnje za investitorom, vođenjem projekta, te nalaženjem inostranovg partnera. Naglašava i to da tehnička pomoć može pokriti dio troškova prije investicije, ali ne i investiciju. Naime po tržišnoj logici, troškove snosi onaj koji će od inovacije imati korist. Veliku korist od ovoga imat će predstavnici naučnih institucija. Prije svega, ovo je prilika za otvaranje novih tema za saradnju sa privredom, i za dodir sa tržišnim zahtjevima.

"Interakcija sa privredom pruža priliku za vrednovanje naučno-istraživačkog rada, a ujedno može poslužiti kao inspiracija za nove pravce u ovoj oblasti", objašnjava Hasanović.

Osim toga na ovaj način naučna zajednica može naći potrebno znanje koje će im omogućiti da ostvari inovaciju jer u mreži postoji kritična masa naučnih ustanova koje ne samo da imaju znanja koja su potrebna privredi, već su i spremni da ih stave njima na raspolaganje. Tako su na prvoj radionici u sklopu ovog projekta bili prisutni eksperti sa Univerziteta u Stanfordu, sa Frauenhofer Instituta, sa Univerziteta u Varšavi, sa Univerziteta u Ljubljani, iz Gospodarske Komore Flandrije te iz OECD-a.

Skup je okupio 100 sudionika, te još 130 drugih predstavnika nauke, privrede i lokalne uprave koji čine jezgro nove `triple helix` mreže u Bosni i Hercegovini. Inače, ovaj pilot projekt doprinosi realizaciji ciljeva iz Strategije razvoja nauke BiH (2010.-2015.), a koji se odnose na Stvaranje tehnološke baze društva, (inovativnost, transfer tehnologija, zaštita intelektualnog vlasništva, komercijalizacija i primjena naučnih dostignuća) te na jačanje saradnje nauke i privrede s ciljem prerastanja obrazovanja i intelektualnog kapitala u strateški razvojni resurs.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.