Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput i osvrnuo se na to kako bi se rast euribora mogao odraziti na kredite u Srpskoj sa promjenljivom kamatnom stopom.

- Svega 13 odsto kreditnog portfolija odnosi se na kredite vezane za euribor. Povećanja će biti postepena i najizraženija od jula kada banke vrše usklađivanje kamatnih stopa. Ako euribor ostane na sadašnjem nivou, rast rata biće umjeren - kazao je Šuput.

Podsjetio je i da je Agencija pravovremeno reagovala uvođenjem mjera za ograničenje rasta kamata na kredite vezane za euribor kako bi zaštitila domaće klijente od spoljnih šokova.

GLAS: S obzirom na aktuelne geopolitičke izazove i neizvjesnosti na globalnom tržištu, kako ocjenjujete otpornost bankarskog sektora Republike Srpske i koje ključne mjere Agencija primjenjuje radi zaštite od spoljnih šokova?

ŠUPUT: Naš bankarski sektor pokazao je visok stepen otpornosti. Prethodna godina bila je veoma uspješna, zabilježen je rast bilansne aktive od oko 12 odsto, što znači da je sektor dostigao nivo od 12,5 milijardi KM. To jasno pokazuje da se globalni izazovi i neizvjesnosti nisu značajnije odrazili na stabilnost sistema. Agencija je u proteklih nekoliko godina preduzela više ključnih mjera, odnosno ograničili smo rast kamatnih stopa za kredite vezane za euribor, uvodili smo kontrolu isplate dobiti banaka radi očuvanja kapitala, kao i ograničenja ulaganja u inostrane hartije od vrijednosti, s ciljem da se sredstva prikupljena u Srpskoj usmjere u domaću ekonomiju. Sve ove mjere imaju za cilj ublažavanje spoljnih šokova i zaštitu klijenata.

GLAS: Kakve su Vaše trenutne projekcije po pitanju kretanja kamatnih stopa?  

ŠUPUT: Trenutno ne očekujemo značajniji pad kamatnih stopa u kratkom roku. Iako su ranije postojale procjene da će doći do njihovog snižavanja, globalne okolnosti su to usporile. Euribor se trenutno kreće oko 2,5 odsto i pokazuje blag rast. Realno je očekivati stabilizaciju, ali ne i značajnije pojeftinjenje kredita u skorije vrijeme. Razlog je što je cijena novca na međunarodnom tržištu i dalje relativno visoka, a banke u Srpskoj većinu sredstava obezbjeđuju iz domaćih depozita, koji su takođe poskupjeli.

GLAS: U kontekstu rasta euribora, u kojoj mjeri će se to u kratkom roku odraziti na rate kredita sa promjenljivom kamatnom stopom i da li građani mogu očekivati dodatna povećanja već u narednim mjesecima?

ŠUPUT: Oko 87 odsto kreditnog portfolija ima fiksnu kamatnu stopu, što znači da većina klijenata neće osjetiti promjene. Preostalih 13 odsto odnosi se na kredite vezane za euribor. Povećanja će biti postepena i najizraženija od jula, kada banke vrše usklađivanje kamatnih stopa. Ako euribor ostane na sadašnjem nivou, rast rata biće umjeren. Takođe, klijenti imaju mogućnost prelaska sa promjenljive na fiksnu kamatnu stopu, u dogovoru sa bankom.

GLAS: Stupanjem na snagu novog zakonskog okvira o platnim uslugama najavljeno je smanjenje troškova i veća konkurencija. Kada građani u praksi mogu očekivati te benefite i koju ulogu u tom procesu ima razvoj elektronskog novca i fintek usluga?

ŠUPUT: Zakon o platnim uslugama predstavlja veliku reformu i očekuje se da stupi na snagu 1. januara iduće godine. Njegova primjena će omogućiti ulazak novih igrača na tržište, što će povećati konkurenciju i smanjiti cijene usluga. Već sada imamo više izdavalaca elektronskog novca, što je prvi korak ka modernizaciji platnog sistema. Građani će dobiti brže, dostupnije i jeftinije usluge, uključujući plaćanja 24/7, jednostavnije transfere novca i veći izbor finansijskih servisa.

GLAS: Kako Agencija podstiče banke da budu aktivniji partneri domaćim preduzećima, posebno u proizvodnom sektoru?

ŠUPUT: Naš cilj je da se što više sredstava usmjeri u realni sektor. Uočili smo da banke često biraju sigurnije plasmane, poput javnih institucija ili stanovništva, ali bez snažnog kreditiranja privrede nema održivog rasta. Zato smo kroz regulatorne mjere pokušali da olakšamo kreditiranje privrede, a u saradnji sa bankama i Vladom radimo na dodatnim podsticajima. Postoji značajan prostor za rast, jer depoziti premašuju kredite za oko dvije milijarde KM.

GLAS: Koliko je naš bankarski sektor spreman za dalju digitalizaciju i na koji način Agencija osigurava bezbjednost digitalnih plaćanja i zaštitu podataka klijenata?

ŠUPUT: Banke su više nego spremne za digitalizaciju i značajno ulažu u razvoj digitalnih usluga. To omogućava brže i jednostavnije usluge za klijente, ali i smanjenje operativnih troškova. Kada je riječ o bezbjednosti, Agencija propisuje stroge standarde IT i sajber sigurnosti. Iako postoje svakodnevni pokušaji napada, sistemi zaštite funkcionišu veoma efikasno. Broj zabilježenih prevara je minimalan, a klijenti su dodatno zaštićeni jer banke nadoknađuju eventualne gubitke.

GLAS: Prema posljednjim podacima, stopa nekvalitetnih kredita je na istorijskom minimumu. Šta to govori o finansijskoj disciplini i kreditnoj sposobnosti stanovništva i privrede?

ŠUPUT: Stopa nekvalitetnih kredita od oko 3,2 odsto ukazuje na dobru finansijsku disciplinu. Međutim, takav rezultat treba posmatrati s određenom dozom opreza. Istorijski niski nivoi mogu ukazivati da je dostignut minimum, te da su u narednom periodu moguća izvjesna kretanja naviše. Posebnu pažnju posvećujemo potrošačkim kreditima, koji su značajno porasli. Ukoliko dođe do promjena u ekonomskim uslovima, u tom segmentu mogu se očekivati blaga prilagođavanja.

GLAS: Koji su ključni prioriteti i planovi Agencije za bankarstvo u narednom periodu, posebno u kontekstu jačanja stabilnosti sektora, podrške privrednom rastu i daljeg unapređenja regulatornog okvira?

ŠUPUT: Osnovni prioritet ostaje očuvanje finansijske stabilnosti i povjerenja građana u bankarski sistem. Nastavićemo sa praćenjem tržišnih kretanja i blagovremenim reagovanjem na potencijalne rizike. Fokus će biti i na jačanju nadzora, uključujući banke, mikrokreditni sektor i nove segmente kao što su elektronski novac i platne institucije. Posebno nas očekuje veliki posao u implementaciji zakona o platnim uslugama. Cilj nam je moderan, stabilan i konkurentan finansijski sistem koji će podržati privredni rast i biti usklađen sa evropskim standardima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.