Pred poslanicima izmjene Zakona 

Pred poslanicima Narodne skupštine RS 19. maja će se naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, u kojem se briše pomenuti limit, a participacija se iskazuje u apsolutnom iznosu ili od pet do 50 odsto cijene zdravstvene usluge, medicinskog sredstva ili lijeka, prenose Nezavisne.

Uzeli smo primjer najskuplje operacija iz cjenovnika zdravstvenih usluga: rekonstrukcija bilijarnih vodova zbog povrede ili stenoze, koja košta 18.702,60 KM i za koju je participacija do sada bila ograničena na 370 KM, a koja bi ubuduće mogla iznositi od 935,13 do 9.351,30 KM.

Sindikat upozorava na pravne nesigurnosti

Ove izmjene se tiču svih osiguranih lica u Srpskoj, a iz Saveza sindikata RS navode da su nakon detaljne analize predloženog teksta zakona uočili više spornih rješenja koja mogu dovesti do smanjenja dostignutog nivoa prava osiguranih lica, pravne nesigurnosti i prebacivanja tereta na radnike i njihove porodice.

"Amandmanima se predlaže da se zakonom zadrži ograničenje maksimalnog iznosa participacije, odnosno da se 'maksimalni iznos participacije po jednoj usluzi iz cjenovnika zdravstvenih usluga utvrđuje u visini do polovine iznosa najniže plate u Republici Srpskoj'", ističu iz Sindikata te dodaju da je obrazloženje Prijedlogom zakona predviđeno brisanje zakonskih odredaba kojima je utvrđen maksimalni iznos participacije po jednoj zdravstvenoj usluzi, kao i mehanizam korekcije u slučaju da obračunata participacija prelazi taj iznos.

"Na taj način bi se sva pitanja koja se odnose na ograničenje visine participacije prepustila podzakonskom uređivanju, bez jasno propisanih zakonskih granica. Takvo rješenje nije prihvatljivo s aspekta pravne sigurnosti i zaštite osiguranih lica, jer se ukida jedan od osnovnih mehanizama zaštite građana od prekomjernog finansijskog opterećenja prilikom korištenja zdravstvene zaštite", napominju.

Strah od većih troškova liječenja za građane

Ističu da bi, ako zakon više ne bi sadržavao maksimalan iznos participacije, postojala mogućnost da se visina troškova koje snose osigurana lica mijenja podzakonskim aktima, bez neposredne kontrole zakonodavnog organa i bez jasno utvrđenih ograničenja.

"Posebno je važno imati u vidu da participacija predstavlja direktno učešće osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite te da visina tih troškova neposredno utiče na dostupnost zdravstvenih usluga, naročito za lica sa nižim primanjima, hronične bolesnike i socijalno osjetljive kategorije stanovništva", dodaju iz Saveza sindikata RS.

Šeranić: Izmjene neće biti drastične

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, rekao je da oko 15-20 odsto ljudi u RS plaća participaciju te da se ona definiše u smislu cjenovnika i participacije toga šta građanin sufinansira u okviru zdravstvene usluge.

"Što se tiče predstavljanja u javnosti svega što se sad dešava, to uopšte nije toliko drastično niti to tako može da bude. Stvar je u tome da se svaka posebna i pojedinačna usluga definiše u smislu svoje cijene i participacije", kaže Šeranić.

Poručio je da su penzioneri, djeca, te, između ostalih, i lica oboljela od dijabetesa oslobođeni participacija i da se izmjenama ovog zakona proširuje broj onih koji će biti oslobođeni participacije.

Kako je za "Nezavisne" ranije istakao advokat Vladimir Dragičević, predložena izmjena člana 49. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS direktno pogađa pacijente koji imaju potrebu za najskupljim vidovima liječenja.

"Dosadašnje zakonsko rješenje predviđalo je 'zaštitni plafon' - bez obzira na ukupnu cijenu medicinske usluge, a maksimalni iznos participacije koji je pacijent morao platiti po jednoj usluzi iznosio je 370 KM", naveo je Dragičević te dodao da se dodatni problem ovih izmjena ogleda u svojevrsnom izmještanju predmetne regulacije iz zakonskog okvira u domen podzakonskih akata, čime se nedopustivo sužava uloga Narodne skupštine.

Ko ne plaća participaciju?

Kada je riječ o participaciji, iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS navode da se svi detalji vezani za određivanje participacije regulišu podzakonskim aktima.

"Takođe, više od 50 odsto osiguranika je oslobođeno plaćanja participacije, poput: djeca do 18 godina, lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, lica oboljela od rijetkih bolesti, dobrovoljni davaoci krvi, lica sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom, ratni vojni invalidi i druge osjetljive kategorije", navode iz Fonda.

Dodaju da su participacije oslobođeni i osiguranici koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegija i drugih teških oboljenja, kako u liječenju osnovne bolesti, tako i njenih komplikacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.