Nakon kratkotrajnog smirivanja tokom aprila, kada su rafinerije i veliki kupci odlagali nabavke u nadi da će doći do diplomatskog dogovora i ponovnog normalnog funkcionisanja Strait of Hormuz, tržište je sada ušlo u potpuno drugačiju fazu, piše Glas.

Uticaj iz SAD

Investitori i trgovci sve više procjenjuju da bi poremećaji u snabdijevanju mogli potrajati mnogo duže nego što se očekivalo, što je ponovo pokrenulo rast cijena. Brent nafta trenutno se kreće oko 108 dolara po barelu, dok je prije samo nekoliko dana u jednom trenutku dostigla i oko 115 dolara. Početkom ove godine barel je koštao oko 62 dolara, što znači da je cijena skočila za približno 70 odsto. Takav rast u relativno kratkom periodu jasno pokazuje koliko su geopolitičke krize postale ključni faktor na globalnom energetskom tržištu.

Na kretanje cijena značajno utiču poruke i odluke američkog predsjednika Donalda Trampa, jer tržište svaku njegovu izjavu o Iranu, sankcijama, vojnim potezima ili mogućim pregovorima doživljava kao signal o tome u kom pravcu bi se kriza mogla razvijati. Čak i jedna oštrija izjava iz Vašingtona često u roku od nekoliko sati podigne cijenu nafte za više dolara po barelu, dok pominjanje mogućih diplomatskih rješenja privremeno smiruje tržište.

Potrošnja zaliha

Poseban problem predstavlja činjenica da se u međuvremenu ubrzano troše zalihe i strateške rezerve koje su rafinerije koristile kako bi ublažile početni šok. Tokom prethodnih sedmica mnoge kompanije su smanjile preradu, koristile skladištenu naftu i odlagale kupovinu skupih isporuka, ali analitičari upozoravaju da taj mehanizam ne može trajati još dugo.

Tržište sada strahuje da bi svijet u narednim mjesecima mogao ući u period u kojem će potražnja rasti upravo u trenutku kada će rezerve biti sve manje. Dodatni pritisak stvara i približavanje ljetne sezone, kada tradicionalno raste globalna potrošnja goriva. Rafinerije u SAD, Evropi i Aziji ulaze u period pojačane prerade zbog većeg broja putovanja i rasta potrošnje benzina i avio-goriva.

Potražnja

To znači da bi potražnja za sirovom naftom mogla naglo porasti već tokom maja i juna. Istovremeno, na tržište se vraćaju i veliki investicioni fondovi koji ponovo kupuju naftne fjučerse očekujući nastavak rasta cijena. Upravo ulazak finansijskog kapitala često dodatno ubrzava poskupljenja i pojačava nestabilnost na tržištu energenata.

Poređenja radi, prije početka rata u Ukrajini početkom 2022. godine cijena sirove nafte uglavnom se kretala između 70 i 90 dolara po barelu, dok je prije eskalacije aktuelne krize na Bliskom istoku bila uglavnom u rasponu od 75 do 85 dolara. Ovo pokazuje da naftno tržište više ne reaguje samo na trenutne isporuke, već prije svega na strah da bi svijet u narednim mjesecima mogao ući u ozbiljniju energetsku krizu.

Rusija

Rusija je jedan od glavnih dobitnika visokih cijena nafte, posebno u uslovima krize na Bliskom istoku. Budžet ove zemlje u velikoj mjeri zavisi od nafte i gasa, pa svaki rast cijene barela direktno povećava državne prihode i ublažava efekte sankcija. Iako se ruska nafta prodaje uz popust, visoke globalne cijene i dalje značajno povećavaju zaradu. Ipak, kako kažu pojendi stručnjaci, Rusiji ne odgovara ekstremni rast cijena jer bi on mogao izazvati globalnu recesiju i pad potražnje. Zato joj najviše odgovara nivo od oko 100 do 120 dolara po barelu, koji donosi visoke prihode bez urušavanja tržišta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.