Samo u prošloj godini krediti stanovništvu povećani su za 1,58 milijardi KM. S obzirom na to da su nenamjenski krediti prvi po potražnji, naši sagovornici kažu da se lakše odlučuju upravo za takve jer lako dođu do njih, a odobravaju se brzo i bez obimne dokumentacije.

Kako su za „Večernji list BiH“ rekli iz Federalnog ministarstva trgovine, uočljivo je da troškovi života predstavljaju značajan pritisak na kućne budžete.

Naglašavaju da je u njihovoj nadležnosti praćenje tržišta, kretanja cijena, odnosa ponude i potražnje, kao i zaštita potrošača, te stoga kontinuirano prate kretanje cijena proizvoda i usluga važnih za građane.

– Smatramo da činjenica da dio građana koristi kreditna sredstva za nabavku robe široke potrošnje, kućanskih uređaja ili drugih proizvoda prvenstveno govori o potrebi da se pažljivo sagleda kupovna moć stanovništva. Kredit sam po sebi ne mora predstavljati problem ako se koristi odgovorno i za trošak koji domaćinstvo može dugoročno servisirati. Problem nastaje kada zaduživanje postane način pokrivanja redovnih životnih troškova i osnovnih potreba, odnosno kada mjesečne obaveze po kreditima značajno ograničavaju mogućnost domaćinstva da podmiri troškove hrane, stanovanja, energije i drugih osnovnih potreba – kažu iz Federalnog ministarstva trgovine.

Život od kredita do kredita

Kako su za „Večernji list“ rekli neki od građana, kredite su podizali za „neočekivane“ životne troškove koji, poput kumstva, vjenčanja, polaganja vozačkog ispita, kupovine namještaja, automobila, ali i ljetovanja, predstavljaju veliki udar na kućni budžet. Većina ne može živjeti bez kredita i čim jedan otplate, podižu drugi, jer, kako kažu, sve što im dodatno treba osim hrane i odjeće ne mogu pokriti samo sa platama.

– Gotovo stalno smo u kreditu, samo čekamo da ga vratimo i odmah moramo uzeti novi. Prvo je bilo za renoviranje starog stana, koji godinama čekamo da sami skupimo novac i renoviramo, no uzalud čekanje, svake godine je sve teže. Na kraju smo podigli kredit i tako ga renovirali da bude pristojan za život. Nakon toga smo podigli za kupovinu automobila, pa sada čekamo da ga vratimo i dignemo novi manji jer nam sin treba aparatić za zube za šta moramo izdvojiti oko 3.000 KM, što nismo u stanju i moraćemo opet u kredit – rekla je žena iz Mostara.

Još jedna njena sugrađanka kaže kako je stalno u kreditu te da se ne sjeća vremena kada je bila bez njega. Za svaki veći događaj i trošak mora posegnuti za kreditom.

– Kad je dijete krenulo na fakultet, to smo mu mogli priuštiti samo uz kredit, iako se sve plaća u ratama, po semestru, znali smo da će biti nemoguće podnijeti tako visoke iznose te smo taj fakultet osigurali uz kredit. Pa tu je i odlazak na ljetovanje koji nije moguć bez kredita. Ne idemo svake godine, nego recimo svake treće ili kad otplatimo stari kredit pa dignemo novi da odemo bar četiri-pet dana na more s djecom – kaže ova Mostarka.

I žena iz Čapljine je u sličnoj situaciji. Sve se svodi na život od kredita do kredita. Kaže kako trenutno ima kredit koji je podigla prošle godine i da je prije toga isto imala.

– Kada smo dobili treće dijete morali smo podići kredit da im sobu preuredimo za još jedno dijete. Starijem sinu smo morali kupiti krevet, drugom radni sto i još jedan ormarić za bebu. Sve su to ogromni troškovi koje ne možemo kupovati samo od plate – kaže ona, navodeći da je to stvarnost većine ljudi koje poznaje.

Sve veća zaduženost građana

Žena iz Čitluka kaže da su prije pola godine vratili kredit i vjerovatno će ubrzo podići novi, jer su malo vremena bez njega.

– Kad smo imali kumstvo, morali smo podići kredit jer ne bismo mogli ništa bez kredita. Tu je poklon za dijete, isto tako i za cijelu porodicu, zatim odjeća i obuća za svečani događaj… Puno je tu troškova koji su dosta skupi, a plate nisu visoke“, pojasnila nam je žena koja ima dvoje djece. Navodi kako sada već razmišljaju o novom kreditu jer im najstarije dijete puni 18 godina i želi polagati vozački ispit koji nije nimalo jeftin.

– Došli smo u situaciju da smo srećni kada vratimo kredit ne zato što konačno više nemamo rata za vraćati, nego zato što konačno opet možemo uzeti novi, jer ništa ne možemo sami uštedjeti uz ovakve plate i cijene – razočarano govori žena koja ima platu 1.400 KM, no to joj je, kako kaže, premalo uz sve veće cijene i razne troškove.

Jedan građanin Širokog Brijega rekao je kako je uzeo kredit za kupovinu automobila i jedva je čekao da ga vrati jer uz sve troškove i ratu kredita nije bilo jednostavno živjeti svaki mjesec. No, kaže da je opet nakon godinu dana „slobode“ morao uzeti kredit jer je bio kum na vjenčanju. Uzeo je manji kredit, ali kaže da bez toga ne bi mogao sve pokriti samo sa platom.

– Ovaj ću kredit brzo otplatiti i drago mi je što sam ga podigao, jer sam sam kao kum uradio sve kako sam želio – kaže mladi Širokobriježanin koji planira uskoro da se vjenča te će tada morati tražiti stambeni kredit.

Odnos potrošačke korpe i prosječne plate

U udruženjima potrošača naglašavaju da skok iznosa nenamjenskih kredita potvrđuje da građani tekućim primanjima ne mogu pratiti troškove života te da nemaju mnogo izbora nego uzimati kredite.

Njihove tvrdnje potkrepljuju i podaci da je sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH u maju ove godine iznosila oko 3.436 KM za četvoročlanu porodicu te da tako prosječna plata od 1.700 KM pokriva tek oko 50 odsto tih troškova, a minimalna plata od 1.027 KM pokriva tek oko 30 odsto potrošačke korpe. Na ovaj način teško je i preživjeti mjesec, a kamoli neke dodatne troškove.

Kada je riječ o odnosu potrošačke korpe i prosječne plate, iz Federalnog ministarstva trgovine kažu kako je potrebno imati određenu rezervu u interpretaciji.

– Različiti pokazatelji potrošačke korpe imaju različitu metodologiju i strukturu, dok se stvarna potrošnja razlikuje od domaćinstva do domaćinstva. Ipak, sama činjenica da troškovi osnovnih životnih potreba zauzimaju veliki dio raspoloživog dohotka pokazuje koliko je važno nastaviti raditi na stabilnosti tržišta i zaštiti kupovne moći građana – kažu iz Federalnog ministarstva trgovine.

U tom smislu, Federalno ministarstvo trgovine svoj dio odgovornosti vidi prije svega u stvaranju uređenijeg i transparentnijeg tržišta, praćenju kretanja cijena i preduzimanju mjera iz svoje nadležnosti kada za to postoje zakonski uslovi.

Ističu i kako Ministarstvo takođe kontinuirano radi na jačanju zaštite potrošača i transparentnosti tržišta. U tom kontekstu naglašavaju kako je važno da potrošači imaju mogućnost informisanog izbora, da mogu upoređivati cijene i da tržišna utakmica bude što transparentnija i pravednija.

Naime, statistika pokazuje da su građani 2014. godine bili zaduženi 7,43 milijarde maraka, a na kraju prošle godine 14,45 milijardi KM. Dakle, dvostruko više, te računica kaže da je prosječna zaduženost svakog stanovnika BiH skočila na 4.650 KM.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.