Na isto pitanje vozači često nude sasvim različite odgovore, jer porede automobile koji zapravo nisu uporedivi. Kada se gledaju dva približno jednaka vozila – slične mase, snage, mjenjača i namjene – dizel će najčešće imati nižu potrošnju izraženu u litrima na 100 kilometara. To, međutim, nije pravilo koje automatski važi za svaki dizel i svaki benzinac.

Zašto dizel obično prelazi više kilometara s istim rezervoarom

Prvi razlog nalazi se u samom gorivu. Dizel je gušći i po litru sadrži otprilike 13 odsto više energije od benzina, pa dva automobila ne počinju poređenje s istom količinom raspoložive energije u rezervoaru.

Drugi razlog je način rada motora. Dizel se pali kompresijom: vazduh se u cilindru snažno sabija, zagrijava, a zatim se ubrizgano gorivo zapali. Benzinski motor najčešće koristi svjećicu, a pri manjim opterećenjima kod klasične izvedbe gubi dio energije zbog prigušivanja usisnog vazduha.

Zbog višeg stepena kompresije, rada sa viškom vazduha i drugačijeg upravljanja opterećenjem, dizel motor je tradicionalno efikasniji u pretvaranju hemijske energije goriva u kretanje vozila. Zato je njegova prednost naročito poznata kod većih automobila, dostavnih vozila i teretnih mašina koje prelaze mnogo kilometara pod opterećenjem.

Manja potrošnja ne znači uvijek i dramatičnu razliku

Kolika će razlika biti, ne može se odrediti samo pogledom na oznaku „dizel” ili „benzin”. Motor, masa vozila, aerodinamika, automatski ili ručni mjenjač, pogon na dva ili četiri točka, širina guma i snaga imaju veliki uticaj na potrošnju.

Zato nije pošteno porediti, na primjer, dizelski karavan sa benzinskim gradskim automobilom, niti snažan benzinac s malim dizelom. Smisleno poređenje traži dvije verzije istog ili vrlo sličnog modela, sa približnom snagom i istom vrstom mjenjača.

Kod takvog poređenja dizel je često štedljiviji, ali prednost može biti umjerena ili izraženija, zavisno od konstrukcije. Savremeni benzinski motori s turbopunjačem, direktnim ubrizgavanjem, promjenjivim upravljanjem ventilima i efikasnijim ciklusima rada smanjili su razliku u odnosu na starije generacije.

Grad, otvoren put i hibrid mijenjaju računicu

Na otvorenom putu i pri dužim vožnjama dizelova efikasnost najčešće dolazi do izražaja. Motor tada radi duže u povoljnijem režimu, a manja potrošnja po kilometru lakše se vidi na ukupnom prosjeku.

U gradskoj vožnji slika može biti složenija. Česta ubrzavanja, stajanja, hladan motor i kratke relacije povećavaju potrošnju svakog automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, dok benzinski hibrid može znatno smanjiti potrošnju korištenjem električnog motora pri kretanju i sporoj vožnji.

To znači da savremeni benzinski hibrid u gradu može trošiti manje od dizela, iako dizelski motor sam po sebi ostaje vrlo efikasan. S druge strane, pri dugim međugradskim putovanjima hibrid nema uvijek jednako veliku prednost kao u gustom saobraćaju.

Šta zapravo treba gledati na deklaraciji

Deklarisana kombinovana potrošnja po WLTP postupku korisna je prvenstveno za poređenje vozila testiranih prema istom standardu. Laboratorijsko mjerenje omogućava da se modeli stave u uporediv okvir, ali ne može unaprijed opisati svaku stvarnu rutu, temperaturu, teret ili vozački stil.

Stvarna potrošnja može odstupati od deklaracije zbog brzine, uspona, klima-uređaja, saobraćaja, pritiska u gumama i opterećenja automobila. Zato je za pitanje „troši li manje” važnije pogledati podatak za konkretan model i konkretnu izvedbu nego oslanjati se na opštu reputaciju goriva.

Najkraći tačan odgovor glasi: dizel najčešće troši manje litara od uporedivog benzinca, jer i gorivo nosi više energije po litru i motor je obično efikasniji. Ali razlika nije unaprijed zagarantovana, a kod gradske vožnje posebno je važno uporediti dizel s benzinskim hibridom, ne samo s klasičnim benzincem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.