Kako se mačka okrene u padu, i da li se baš "uvijek" dočeka na noge

Mačkin refleks uspravljanja spaja osjećaj ravnoteže, izuzetno pokretljivu kičmu i precizno mijenjanje položaja prednjeg i zadnjeg dijela tijela. Ipak, izraz da se mačke „uvijek dočekaju na noge“ nije baš tačan. Za okretanje im treba dovoljno vremena, a pad može čak izazvati i teške povrede.

Kako se mačka okrene u padu, i da li se baš "uvijek" dočeka na noge
FOTO: Depositphotos

Prizor mačke koja se u vazduhu preokrene i dočeka na noge djeluje kao da prkosi fizici. U stvari je riječ o brzom refleksu i nizu pokreta kojima ona mijenja položaj tijela.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Najprije odredi gdje je "gore"

Okretanje počinje informacijom o položaju glave. Važnu ulogu ima vestibularni sistem u unutrašnjem uhu, koji učestvuje u održavanju ravnoteže i registruje promjene položaja i kretanja. Vid može pomoći, ali istraživanja razvoja refleksa kod mačića pokazuju da je vazdušno uspravljanje prije svega snažno povezano s vestibularnim nadzorom.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Kada se nađe u neuobičajenom položaju, mačka najčešće prvo okreće glavu prema uspravnom položaju. Zatim se tijelo savija oko kičme, pa prednji i zadnji dio ne djeluju kao jedan kruti predmet. Upravo je ta pokretljivost ključ objašnjenja.

Tajna je u dva dijela tijela

Da je mačka kruta poput cilindra, ne bi se mogla sama od sebe preokrenuti ako je puštena bez početnog okretanja. Ukupni ugaoni moment tada mora ostati očuvan: životinja ne može iz ničega stvoriti trajno okretanje cijelog tijela u jednom smjeru.

Mačka zato privremeno okreće prednji i zadnji dio tijela u suprotnim smjerovima. Prednje šape može približiti tijelu, dok zadnje više ispruži, a zatim mijenja taj raspored. Dijelovi tijela tada nemaju isti otpor okretanju: skupljeni dio lakše se okreće, dok ispruženi sporije. Kroz nekoliko takvih usklađenih promjena ukupni položaj mačke u prostoru može se promijeniti za približno pola kruga, iako se zakon očuvanja ugaonog momenta ne narušava.

Pojednostavljeno, mačka najprije namjesti prednji dio tijela, potom zadnji, a na kraju usporava preostalo okretanje da bi šape bile usmjerene prema podlozi. To je složen pokret, ali može trajati vrlo kratko. Snimci velikom brzinom pokazali su koliko su ubrzanja pri tom manevru velika.

Šape nisu garancija bezbjednog pada

Poznata izreka da mačka uvijek pada na noge previše je pojednostavljena. Vrlo mali pad može biti prekratak da bi se tijelo potpuno preokrenulo, a već postojeće okretanje, starost, tjelesna građa, zdravstveno stanje i okolnosti pada takođe mogu uticati na ishod.

Čak i kada sleti na šape, mačka može biti povrijeđena. Padovi mogu dovesti do preloma, povreda glave, grudnog koša ili unutrašnjih organa, a neke posljedice nisu odmah vidljive. Refleks uspravljanja zato nije zaštita od svih opasnosti, nego sposobnost da se u vazduhu što bolje prilagodi položaj tijela.

Ni mačići ne dolaze na svijet s potpuno razvijenim vazdušnim uspravljanjem. Istraživanja su zabilježila da se ovaj refleks razvija tokom prvih sedmica života, a stabilniji obrazac javlja se približno do petog ili šestog tjedna, zavisno od načina mjerenja i istraživanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA