On je naglasio da smatra da su ispunjeni svi uslovi za zaključivanje supervizije u Brčkom, kojeg, kao i druge regione u BiH, muče isti problemi. Zatvaranje supervizije u Brčkom podržava i znatan dio Savjeta za provođenje mira (PIC). Bocan-Harčenko je, između ostalog, istakao da niko nije sretan zbog činjenice da Ruska Federacija mora izdvajati mišljenje, napominjući da je jedinstvo jedan od preduslova da PIC kvalitetno ispunjava svoju ulogu.

NN/SRNA: Ekselencijo, zalagali ste se i još se zalažete za zatvaranje supervizije u Brčkom, ali se to nikako ne dešava i odluku stalno odlažu. Zbog čega?

Bocan-Harčenko: Polazeći od činjenice da je to jedan od pet uslova za zatvaranje OHR-a, kao i da je jedno od ključnih pitanja u pravcu promjene međunarodnog prisustva u BiH, smatram da bi zatvaranje supervizije bio jedan od najbitnijih signala, odnosno poruka međunarodne zajednice da poštuje ono što je sama donijela u smislu tranzicije OHR-a. Naravno, ukoliko uslov nije ispunjen onda ne može biti govoreno o tome. Mi smo na osnovu svojih analiza uvjereni da su svi uslovi koje je međunarodna zajednica iznijela u smislu zatvaranja supervizije ispunjeni. Političko rješenje za Brčko je postignuto još 2009. godine, Zakon o državljanstvu riješen je nešto kasnije, a i svi su čuli da je jedini uslov ostao snabdijevanje električnom energijom. I taj posljednji problem je riješen uz doprinos OHR-a, odnosno supervizora Roderika Mura rame uz rame sa Evropskom unijom. Nadali smo se da se stvara neophodni kriterijum za zatvaranje supervizije, ali je tada sve krenulo naopako. Tokom ranijih zasjedanja političkih direktora Savjeta ze provođenje mira (PIC) smo čuli da se situacija komplikovala i pogoršala. Ne mogu reći da je u Brčkom najbolja situacija u BiH, ali taj grad ima probleme koji su uobičajeni za čitavu državu. Dakle, nema razlike u odnosu na ostatak zemlje kada je riječ o korupciji, formiranju vlasti ili nekih drugih problema za koje može pomoći međunarodna zajednica. Međutim, smatram da nema razloga za produžetak supervizije. Istakao bih i veoma važan konstruktivni doprinos koji je Vlada Republike Srpske dala u političkom smislu, kada je riječ o Brčkom. Vlada RS je usvojila i odluku koja prema našim analizama potvrđuje potpunu podršku svim odlukama međunarodne zajednice koje se odnose na Brčko. Nadam se da će međunarodna zajednica, odnosno OHR, napraviti analizu koja će pokazati da će RS poštovati odluke za Brčko. U tom slučaju imamo nadu da će biti pomaka. Moram napomenuti da Ruska Federacija nije usamljena u svom stavu, jer se značajan dio PIC-a takođe zalaže za zatvaranje supervizije.

NN/Srna: Kada je realno očekivati zaključenje supervizije?

Bocan-Harčenko: To je teško u ovom trenutku reći zbog stava OHR-a, koji nije nimalo oduševljen idejom o zatvaranju supervizije u Brčkom. Međutim, nastavićemo uvjeravanje OHR-a i ostalih koji imaju sumnje da međunarodna zajednica u smislu pozitivnog razvoja situacije i promjene međunarodnog prisustva, te povjerenja strana, odnosno RS u međunarodnu zajednicu, mora napraviti taj korak. Što se tiče Brčkog, OHR, koji ostaje još neko vrijeme, iako se Ruska Federacija zalaže za njegovo što skorije zatvaranje, ima sve mogućnosti pratiti i imati uticaj na svaki region u BiH uključujući i taj grad. Lično ne razumijem zašto još supervizija i šta ona može učiniti što ne može OHR, visoki predstavnik Valentin Incko ili njegov zamjenik Roderik Mur.

NN/Srna: Pomenuli ste različite stavove u PIC-u. Da li Ruska Federacija ima snage da nametne svoje mišljenje?

Bocan-Harčenko: Pitanje je šta se podrazumijeva pod nametanjem. Mi razumijemo da svaka zemlja ima svoj stav i to je, prije bih rekao, proces ubjeđivanja. Vjerujem da smo mi upravu i da ćemo imati mogućnost da utičemo, ali to traži neko vrijeme.

NN/Srna: Kako Vaše kolege ambasadori u PIC-u gledaju na izdvojena mišljenja Ruske Federacije?

Bocan-Harčenko: Nema zemlje u PIC-u koja je sretna zbog činjenice da Rusija na skoro svakoj sjednici PIC-a izdvaja mišljenje. Vjerujte, nismo ni mi sretni zbog te činjenice jer smatramo da je najvažniji preduslov da PIc ostvari svoju ulogu da postoji jedinstvenost tog međunarodnog tijela. Međutim, mi nismo krivi zbog te činjenice. Svaki put sam obrazložio stav Ruske Federacije. Imao sam mogućnost da kažem zašto sa polazišta prava, poštivanja Dejtona, političke situacije i poštivanja svačijeg mišljenja sam izdvajao mišljenje Ruske Federacije. Najidealnije je kada PIC ima jedinstven stav. Ruska Federacija, međutim, ne želi nametanje tuđih stavova.

NN/Srna: Kako Rusija vidi u čemu je problem i zašto se kasni sa formiranjem Savjeta ministara BiH?

Bocan-Harčenko: Kada je riječ o tom pitanju zastupam stav da je potreban kompromis i poštivanje dejtonskog principa rotacije u formiranju Savjeta ministara. Ukoliko bude poštovan taj princip sve bi trebalo da bude dosta brzo i efikasno.

NN/Srna: Visoki predstavnik se direktno umiješao u formiranje vlasti na nivou Federacije BiH. Kako Vi gledate na to s obzirom na činjenicu da se Ruska Federacija protivi uplitanju OHR-a u takvim slučajevima?

Bocan-Harčenko: Pitanje formiranja vlasti nije pitanje da rješava OHR. Imamo kontakte sa Vladom Federacije BiH sa kojom rješavamo ekonomska pitanja. S obzirom na razvoj naših projekata u RS imamo želju i namjeru da svaki projekat ide i u Federaciju BiH. Mi podržavamo domaći politički proces i smatramo da proces formiranja vlasti treba da bude odvijan bez ikakvog uplitanja međunarodne zajednice.

NN/Srna: Visoki predstavnik Valentin Incko reagovao je na izjavu predsjednika RS Milorada Dodika po kojoj je BiH državna zajednica. Kako Vi komentarišete reagovanje visokog predstavnika?

Bocan-Harčenko: U okviru PIC-a smo imali ozbiljne diskusije i upoznat sam sa reagovanjima visokog predstavnika. Imao sam i ranije zakazan sastanak sa predsjednikom RS i razgovarali smo i vezano za te izjave. Od predsjednika Dodika sam čuo obrazloženje i to je za Rusku Federaciju, koja je garant Dejtona, najvažnije. Ne želimo cijepati svaku rečenicu, već se koncentisati samo na ključno, a to je činjenica da Dodik sto odsto jasno i otvoreno podržava dejtonsko uređenje, te da nije doveo Dejton u pitanje. Predsjednik Dodik, takođe, nije doveo u pitanje teritorijalnu cjelovitost BiH kao države i njen međunarodni subjektivitet. Kada je riječ o nekim izjavama koje se tiču specifičnosti BiH, a svi razumiju da postoji dejtonska specifičnost. Što se tiče RS uvijek se podvlači ta specifičnost i ističe da se ne želi prihvatiti nametanje centralizacije i unitarizacije zemlje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.