Primjedbe o bh. pravosuđu odlaze u Brisel

Prijedlog dokumenta s odgovorima na zahtjev Evropske komisije za tehničkim informacijama u vezi sa strukturisanim dijalogom o reformi pravosuđa u BiH spreman je za slanje u Brisel.

Primjedbe o bh. pravosuđu odlaze u Brisel

"Prevođenje dokumenta, što je bio zadatak Direkcije za evropske integracije BiH, završeno je. Dokument će u Brisel biti poslat u roku koji je odredio Savjet ministara, a to je 31. avgust", rekli su u Direkciji za evropske integracije BiH.

U Direkciji kažu da je dokument konačan i da će njegov prevod biti poslat u predviđenom roku. Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde RS, rekao je juče da je najbitnije to što su prihvaćena sva izdvojena mišljenja RS koja se tiču pravosuđa u BiH, što se posebno odnosi na Sud i Tužilaštvo BiH.

"Brisel će dobiti taj dokument s izdvojenim mišljenjem iz RS i oni će sjediti s nama i pregovarati. Mi u RS moramo biti spremni da argumentovano dokažemo ono što tražimo", kazao je Kovačević i dodao da se to posebno odnosi na Sud i Tužilaštvo BiH, "koji nisu ustavne kategorije i koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH".

Pored toga, sporna je, dodaje, primjena Krivičnog zakona onako kako to radi Sud BiH, jer narode u BiH stavlja u neravnopravan položaj.

"Takođe, sporno je i funkcionisanje VSTS-a i smatramo da se on mora razdvojiti. Isto tako u VSTS-u ne mogu sjediti sudije i tužioci koji su stranke u postupku i neprirodno je da oni biraju sudije jer to treba da rade same sudije i eminentni stručnjaci", istakao je Kovačević i dodao da ima još niz stvari koje treba urediti i koje su nelogične u pravnom sistemu BiH.

Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je da bi naredni sastanak u vezi s bh. pravosuđem trebalo da bude do kraja septembra. "Nadamo se da bi tada ili oko tog sastanka trebalo da se desi prvi set preporuka, koji bi išao u susret onim našim kratkoročnim zahtjevima, a naši dugoročni zahtjevi su sistemsko restrukturiranje sistema pravosuđa na nivou BiH, kada je riječ o svim institucijama, Sudu i Tužilaštvu BiH i VSTS-u", objasnio je Radojičić.

On je izrazio nadu da će i odgovor koji Savjet ministara BiH upućuje prema Briselu biti balansiran i da će uključiti sve stavove iz RS, ne kao izuzetke. "Jer, ne postoji poseban stav BiH, a poseban stav iz RS, pošto FBiH nema stava, jer nisu dostavili nikakav odgovor, i onda bi značilo da RS nije u BiH. Ako BiH ima jedan stav, a RS drugi, onda čiji je to stav u BiH, ako FBiH nije dala nikakav stav", rekao je Radojičić i dodao da je to jedan problem odgovora na upitnik EU, jer se pojavljuju neki virtuelni odgovori u ime nekoga koga nema, mimo dva entiteta.

On je rekao da će se nastojati održati operativna komunikaciju s Briselom u vezi s godišnjim izvještajem i narednim sastankom strukturisanog dijaloga. Podsjećamo, Savjet ministara BiH krajem juna zadužio je sve nadležne institucije BiH da postupe u skladu s preliminarnim preporukama Evropske komisije sa sastanka o strukturisanom dijalogu o pravosuđu, koji je održan 6. i 7. juna u Banjaluci. Direkcija za evropske integracije BiH zadužena je da prijedlog dokumenta s odgovorima na zahtjev Evropske komisije pošalje u Brisel do 31. avgusta.

Ministarstvu pravde BiH naloženo je da koordiniše aktivnosti nadležnih institucija na pripremi nacrta odgovora na zahtjev Evropske komisije za tehničkim informacijama, koji je uručio Štefan File, komesar EU za proširenje. Institucije BiH imale su rok do 10. jula da Ministarstvu pravde dostave odgovore na pitanja, kao i prevode pravnih propisa traženih u skladu sa zahtjevom za tehničkim informacijama.

U Banjaluci je 6. juna počeo strukturisani dijalog sa EU o reformi pravosuđa u BiH, koji su dogovorili Milorad Dodik, predsjednik RS, i Ketrin Ešton, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA