SRPSKA, hrvatska i slovenačka privreda ubuduće će udruženim snagama, preko jedinstvenih preduzeća, osvajati tržišta širom sveta, što će stvoriti nova radna mesta i bolji život za građane triju zemalja, ali i celog regiona.
To bi bio najvažniji rezultat susreta u Smederevu, na kojem su u petak predsednik Boris Tadić i premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor potpisali izjavu o zajedničkom ekonomskom nastupu na trećim tržištima.
Međusobna podrška na evropskom putu, dobrosusedski odnosi, rešavanje pitanja nestalih, završetak sukcesije, optužnice za ratne zločine, udružena borba protiv organizovanog kriminala - ređali su lideri spisak pitanja kod kojih je ostvaren pomak na sastanku koji je trajao skoro dva sata, duplo duže od predviđenog.
Sve je u petak u Smederevu podsećalo na stare dana bratstva i jedinstva, uključujući i naziv ulice kojom su se lideri dovezli do pročelja vile "Zlatni breg", nekadašnje rezidencije Obrenovića, odakle puca pogled na Dunav i Banat.
Borut Pahor stigao je tačno u 11.30, a Jadranka Kosor nekoliko minuta kasnije, na iznenađenje novinara, u cipelama sa visokim potpeticama i elegantnom sivom kompletu.
Osmesi, srdačni zagrljaji i poljupci odmah na startu pokazali su da će razgovori biti vođeni u dobroj atmosferi, iako su na dnevnom redu bile teške teme.
- Odnosi između tri zemlje idu uzlaznom putanjom. Rešavamo probleme koje smo nasledili posle raspada Jugoslavije. Imamo još mnogo toga da uradimo, ali idemo korak po korak, u interesu naših građana i dobrosusedskih odnosa - poručio je predsednik Tadić.
On je još jednom naglasio da je cilj Srbije da do kraja godine dobije status kandidata za članstvo u EU, susedima zahvalio na pomoći na našem evropskom putu i podržao Hrvatsku u naporima da završi pristupne pregovore.
- Podržavamo i evrointegracije svih bivših zemalja Jugoslavije, kako bismo se svi pridružili Sloveniji u EU - rekao je Tadić.
Premijerka Kosor je poručila da se prošlogodišnjim uručivanjem prevoda upitnika Srbiji nije završila hrvatska pomoć u ovoj oblasti, dok je Pahor obećao da će se Slovenija založiti u evropskoj porodici da do kraja godine dobijemo status kandidata.
Zvaničnici Srbije i Hrvatske još jednom su pokazali dobru volju dveju zemalja da se do kraja razreše sudbine nestalih. Tadić i Kosorova su postigli dogovor da se u septembru održi donatorska konferencija za izbeglice.
- Nadamo se da će to doprineti rešavanju stambenih pitanja izbeglih koji do danas nisu zbrinuti, čime pokazujemo brigu o ljudima, ali i smanjujemo političke nesporazume između naših zemalja - rekao je Tadić.
Srpski predsednik je najavio da će naše Ministarstvo pravde uraditi reviziju svih optužnica za ratne zločine i izrazio očekivanje da će isto učiniti i hrvatska strana.
- Očekujemo da će uskoro biti formirana zajednička radna grupa koja će se baviti svakim pojedinačnim slučajem, kako se ne bi ponovio slučaj Purda - uzvratila je Kosorova.
Domaćin je pohvalio dosadašnje uspehe u zajedničkoj borbi protiv organizovanog kriminala i najavio još intenzivniju saradnju Srbije i Hrvatske na ovom polju.
Premijer Pahor pozdravio je početak dijaloga Beograda i Prištine i za 15. april na Brdu kod Kranja najavio susrete ministara pravde svih država "od Albanije do Slovenije".
Na pitanje da li će biti prisutan i predstavnik Kosova, Pahor je odgovorio potvrdno. Tadić je pojasnio da Srbija prisustvuje samo sastancima na kojima predstavnici pokrajine nastupaju u "formatu Unmik-Kosovo".
- Naći ćemo rešenje za to - poručio je Pahor.
To je bila i jedina tema u kojoj je u Smederevu troje lidera dotaklo pitanje Kosova u obraćanju medijima. Više pažnje posvećeno je situaciji u Libiji i na severu Afrike. Zvaničnici su se složili da je u interesu triju zemalja da pomognu u humanitarnim aspektima, kao i da je ceo region osetio ekonomske posledice libijske krize.
Pitanje tužbe i kontratužbe za genocid koje su Srbija i Hrvatska podnele MSP nije bilo na agendi trilaterale u Smederevu. Tadić je istakao spremnost Srbije da se pronađe rešenje, kao i da je to pitanje u nadležnosti dveju vlada, a hrvatska premijerka je uzvratila da se Vlada u Zagrebu tim pitanjem nije bavila.
- Preduslov za taj dogovor je rešavanje tzv. nultih pitanja kao što su problemi nestalih, vraćanje kulturnog blaga i zatvaranje niza otvorenih tema koje postoje između dve zemlje - poručila je Kosorova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.