Ovakav porez bi u konačnici trebalo da smanji kupovinu "nezdrave", odnosno premasne i preslatke hrane i napitaka, donese novi novac u budžet i udarom na džep dovede do smanjenja gojaznih u zemlji.

"Idemo s ozbiljnom inicijativom uvođenja poreza na nezdravu hranu, prvenstveno zbog toga što su posljednja istraživanja Instituta za javno zdravstvo RS pokazala da su djeca predškolskog i školskog uzrasta u velikoj mjeri gojaznija u odnosu na period prije deset godina", najavio je Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.

Naime, iz Instituta za zaštitu zdravlja RS naveli su da je posljednje istraživanje među djecom uzrasta između deset i 14 godina pokazalo da je prekomjernu masu imalo 26,5 odsto djevojčica i 36,8 odsto ispitanih dječaka.

Škrbić je potvrdio da Ministarstvo zdravlja planira da inicira uvođenje posebnih taksi i poreza na brzu hranu, slatke napitke, s posebnim naglaskom na prodajna mjesta koja se nalaze u blizini škola.

Đorđe Slavinjak, direktor bijeljinske Fabrike sokova "Spektar drink", kaže da je već čuo da evropske zemlje uvode poreze ovog tipa, ali misli da u konačnom ishodu one neće rezultirati manjom kupovinom "nezdravih" proizvoda ili poboljšanjem zdravlja stanovništa. On smatra da će potrošači koji su navikli da ih kupuju i ubuduće nastaviti to da čine, izdvajajući pritom za njih veću cijenu.

Slavinjak je dodao da gazirani sokovi na sebi već "nose opterećenje" od deset feninga po litru kakvo ne postiji u zemljama regiona.

Igor Gavran, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, smatra da je uvođenje "čips poreza" inicirala katastrofalna budžetska situacija, a ne briga za zdravlje stanovništva. "BiH ima daleko veći problem sa siromaštvom stanovništva, koje nema uslove da razmišlja o zdravoj ishrani. Naš narod veoma dobro zna koja je to zdrava i kvalitetna hrana, ali je ne može priuštiti", dodao je Gavran.

On je istakao da je apsurdno da pratimo poreske trendove uređenih zemalja koje su do sada riješile sve svoje ozbiljne probleme, te da budžet treba puniti pritiskom na poznate poreske dužnike koji duguju desetine miliona KM.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, iako još ne mogu dati precizne podatke u vezi s inicijativom uvođenja "čips poreza", najavili su da će se prilikom izrade nacrtne verzije ovakvih mjera poslužiti iskustvima evropskih zemalja.

Poreze na brzu i nezdravu hranu je 1. septembra ove godine prva uvela Mađarska, a samo mjesec dana od njegovog uvođenje u državni budžet ove zemlje slilo se 1,9 miliona eura.

Oporezivanjem pretjerano slanih i slatkih prehrambenih proizvoda mađarske vlasti planiraju da smanje pretilost stanovništva, ali i stalno rastući mađarski državni dug. Mjesec dana nakon Mađara sličan "fat tax", porez na namirnice koje debljaju, uveli su i Danci, iako je broj pretilih stanovnika ove zemlje ispod evropskog prosjeka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.