Pašalić je rekao da za nauku i za naučnike veliki problem predstavlja nedostatak podataka koji se dobiju popisom stanovništva i dodao da se nauka sve više okreće novim izvorima podataka, naročito kada su u pitanju demografska istraživanja.
"U demografskim istraživanjima koristi se takozvani longitudinalni pristup sa velikim uzorcima, čime nauka u kontinuitetu stvara nove izvore podataka", rekao je Pašalić, redovni profesor na Univerzitetu Istočno Sarajevo.
Pašalić je podsjetio da je, na neki način, u razvijenim zemljama popis stanovništva prevaziđen, jer primjenjena istraživanja ne mogu da čekaju podatke o popisu, koji se, uglavnom, dobijaju svake desete godine.
"Dakle, ide se ka novim metodama sa velikim uzorcima koji mogu dati realnu sliku za neki prostor koji se istražuje. Konkretno, u primjenjenim demografskim istraživanjima bira se veliki uzorak longitudinalnog pristupa, čime se stvaraju izvori podataka za sva druga istraživanja", pojasnio je Pašalić.
Ističući da to nije nimalo lak posao, on je rekao da je potrebno da se i na ovim prostorima okreće savremenijim pristupima u istraživanju koje svijet koristi.
Pašalić je podsjetio da podaci o popisu nakon nekoliko godina postaju neaktuelni i dodao da novi pristup putem velikog broja uzoraka omogućava da se u kontinuitetu dobije izvor podataka validan za naučna istraživanja, naročito demografska.
"Međutim, to ne znači da je popis stanovništva nevažan. Ukoliko u BiH i dođe do popisa, dobijeni podaci biće veoma značajni za mnogobrojne segmente u društvu, tim prije što kod nas popis nije izvršen punih 20 godina", rekao je Pašalić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.