Proizvodnja mesa posrće pod teretom prekomjernog uvoza

  • BiH
  • 07. Feb 2019
  • 1594

Jedna od najvećih kočnica razvoja domaće proizvodnje mesa u Bosni i Hercegovini jeste enorman uvoz junetine i svinjetine iz Evrope, koji je i dalje višestruko veći od izvoza.

BiH

Zvanična statistika pokazuje da na naše tržište iz inostranstva stigne preko pet puta više mesa nego što BiH plasira u evropske zemlje.

S druge strane, uvoz je svake godine u porastu, a samo lane je, u odnosu na 2017, povećan za čak 38,4 miliona maraka ili 15,5 odsto.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da smo pretprošle godine uvezli mesa i drugih klaoničkih proizvoda za jelo u vrijednosti 247,3 miliona, a lane 285,7 miliona KM.

Dok uvoz iz godine u godinu krupnim koracima grabi naprijed, izvoz ide dolje, pa smo u 2018. na strana tržišta plasirali 9,4 miliona KM ili 17,4 odsto manje mesa nego godinu prije. U ovom periodu vrijednost izvoza je sa 63,4 miliona pala na 54 miliona maraka.

Cijene

Za godinu dana, količina uvezenog mesa u BiH je povećana za oko 6.600 tona, podaci su STK.

Analiza ove komore pokazuje da najviše uvozimo svježu i smrznutu junetinu, čija je vrijednost lane premašila 180 miliona KM. Ovo meso u najvećoj mjeri uvozimo iz Holandije, Italije, Poljske, Austrije i Njemačke.

Farmeri upozoravaju da Evropa muku muči sa nedostatkom junećeg mesa, što nadomještaju uvozom, dok na naše tržište plasiraju hranu koju njihovi građani neće ni da pogledaju.

- To potvrđuje i cijena, koja za meso iz uvoza iznosi maksimalno dva evra po kilogramu, dok kilogram mesa koje mi izvozimo košta duplo više, što je dokaz da je kvalitetno i da ga Evropljani kupuju. S druge strane, na naše tržište stiže meso koje u Evropi niko neće da jede, često spornog kvaliteta. Međutim, pošto je ono daleko jeftinije ima prođu u BiH, zbog čega je domaća proizvodnja sve manje konkurentna - kaže predsjednik Udruženja stočara RS Vladimir Usorac.

Granice

Prema njegovim riječima, poseban problem predstavlja to što su kontrole na granicama slabe, pa u državu ulazi sve čega države Evrope i svijeta žele da se riješe.

- U našim marketima se, naprimjer, pod svježim prodaje meso koje u Holandiju stiže iz Brazila, preko Malezije, i koje je, dok je stiglo ovdje, na brodu bilo mjesecima. A zna se da se svježim tretira samo ono meso koje, od klanja, nije starije od 72 sata. Činjenica je da naši građani jedu evropski otpad, zbog čega rizikuju zdravlje, dok domaća proizvodnja mesa sve više nazaduje - naglašava Usorac.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH naglašavaju da je problem to što se kod nas rashlađeno meso iz uvoza prodaje kao svježe.

- To meso, naime, može da ide samo u preradu, jer se izgubi desetak dana od kada se životinja zakolje, meso rashladi, pregleda u zemlji porijekla, transportuje, pa opet pregleda kod nas i na kraju pusti u promet. Međutim, zbog nedostatka mesa na domaćem tržištu i povoljne cijene, meso iz uvoza se prodaje kao svježe - kaže predsjednik ove komore Nemanja Vasić.

Strože kontrole

Objašnjava da bi se, kad bi rashlađeno meso iz inostranstva išlo u preradu, domaćim farmerima otvorio prostor za prodaju svježeg mesa.

- Tu su, naravno, neophodne strože kontrole porijekla i kvaliteta uvoznih pošiljki - poručuje Vasić.

U spoljnotrgovinskom prometu samo u Srpskoj je, po nalogu inspekcije, lane uništeno 1.300 kilograma hrane, od čega značajna količina mesa i proizvoda od mesa. Razlozi su istekli rok upotrebe, izmjenjena senzorna svojstva, te neadekvatne deklaracije.

Svaki 20. uzorak neispravan

Ranija analiza Agencije za bezbjednost hrane pokazala je da, od ukupnog broja analiziranih uzoraka hrane, svaki 20. uzorak na tržištu BiH zdravstveno nije ispravan. U najvećem broju slučajeva riječ je o mesu i proizvodima od mesa, složenim jelima i tijestu od žitarica, te proizvodima na njegovoj bazi.

Kad je riječ o mikrobiloškim parametrima, najčešći uzrok neispravnosti je bilo prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, te salmonele.