Okrugli sto u Bijeljini o problemima u traženju nestalih

Više istražitelja umjesto šefova i sekretarica i više rada na terenu umjesto priče o traženju nestalih lica, zahtjevi su porodica i udruženja koja se bave traženjem nestalih u BiH izneseni na okruglom stolu u Bijeljini u organizaciji Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH.

BIJELJINA

Predsjednik Udruženja porodica nestalih Semberije i Majevice Smilja Mitrović od 1995. godine traži sina jedinca koji je bio pripadnik Vojske Republike Srpske i nakon 24 godine uzaludne potrage kaže da porodice nisu zadovoljne procesom traženja, ni angažmanom nadležnih institucija, Instituta za nestala lica i Tužilaštva BiH.

"Nisu sve žrtve u BiH iste. Srpske žrtve su omalovažene, druge se veličaju", upozorila je Mitrovićeva i pozvala sve odgovorne u BiH i međunarodnoj zajednici da umjesto referata i isprika traže informacije o nestalima - 57 njih na području Semberije i Majevice i 1.670 nestalih za kojima tragaju porodice iz Republike Srpske.

Nura Begović iz Udruženja građana "Žene Srebrenice" rekla je da cijeni sve žrtve i da je bol porodica za sve isti, a da je za rezultate u traženju nestalih i ubrzanje tog procesa odgovoran Institut za nestala lica BiH.

"Oni su za to plaćeni iz budžeta i nema više odugovlačenja, porodice to ne mogu da izdrže. Ako mi možemo da razgovaramo i zajedno radimo, zašto ne mogu i nadležni, a ako ne mogu ovi, neka dođu drugi i da se radi", poručila je Begovićeva.

Član privremenog Upravnog odbora Instituta za nestala lica BiH Petar Šikman rekao je novinarima da je potraga za nestalima najteži poslijeratni zadatak.

"Svakim danom je to sve teže, godinama je izmijenjen i teren, tijela su često na miniranom području, na smetljištima i u jamama i pitanje je da li će se ikada sva pronaći, jer su umrli oni koji znaju za nestanak tih lica, ali mi ćemo učiniti sve što možemo", poručio je Šikman.

On je apelovao da svi nadležni maksimalno doprinesu procesu traženja nestalih lica i posebno ukazao na humanitarnu dimenziju tragedije nestalih lica i njihovih porodica.

Član Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH Amir Kulaglić je na konferenciji za novinare u pauzi okruglog stola pozvao porodice žrtava na mir, strpljenje i zajednički rad.

"Samo radeći zajedno i organizovano možemo izvršiti pritisak na sve institucije vlasti da se proces rješavanja sudbine nestalih ubrza, a svi odgovorni za njihov nestanak izvedu pred lice pravde", rekao je Kulaglić.

On je dodao da proces traženja nestalih usporava nedostatak pouzdanih informacija i svjedoka, a kao problem u Federaciji BiH naveo je da se mnoge porodice ne odlučuju da preuzmu i sahrane posmrtne ostatke koji su identifikovani na klasičan način metodom prepoznavanja, kakvih je u BiH više od 8.000, nego čekaju DNK analizu.

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Marko Jurišić rekao je novinarima da se još traga za 7.206 nestalih lica i da treba tražiti dodatne mehanizme da se taj proces ubrza, navodeći da su prošle godine ekshumirana 152 tijela, uz korištenje i savremenih tehnika kao što su georadari i dronovi, kako bi se ti rezultati poboljšali.

Kao temeljni problem i on je naveo nedostatak informacija, ali je ocijenio i da problem nestalih u BiH nije u žiži interesa institucija vlasti, što je za sve zemlje u regionu jedno od prioritetnih društvenih i političkih pitanja.

Jurišić je rekao da su u BiH od kraja rata identifikovana 25.502 nestala lica čiji su posmrtni ostaci predati porodicama.

"Naš model traženja nestalih pokazao se kao najefikasniji u svijetu, ali za ovih 7.206 nestalih lica za kojima se još traga mi smo neuspješna institucija i treba uraditi sve što je u našoj moći da taj problem što je brže moguće riješimo", istakao je Jurišić.

Okrugli sto o temi "Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih u BiH" održan je u hotelu "Drina" u Bijeljini.

Skupu su prisustvovali članovi udruženja porodica nestalih, predstavnici Tužilaštva BiH, Međunarodnog mehanizma za krivične sudove, Agencije za istrage i zaštitu BiH, MUP-a Republike Srpske, ICMP-a, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i UNDP-a.