Poljoprivrednici u Semberiji vode rat sa glodarima

Do kraja mjeseca u Semberiji bi trebalo da bude završena jesenja deratizacija. Osim na javnim površinama, glodari će biti uništavani i na svim poljoprivrednim gazdinstvima.

BIJELJINA

Za ove namjene iz budžeta Grada Bijeljina izdvojeno je 59.000 KM bez PDV.

Prošle godine zbog žalbi ponuđača deratizacija nije obavljena ni u proljeće ni u jesen, pa su glodari građanima Bijeljine već počeli da predstavljaju problem. Strahuju za svoje, ali i zdravlje domaćih životinja.

Monitoringom je utvrđeno da u prosjeku po jednom domaćinstvu u Semberiji ima stotinak glodara. Imajući u vidu da bi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trebalo da bude od 5 do 10 glodara po domaćinstvu, deratizacija bi se morala obavljati svake godine.

Glodari nanose štetu, ali ugrožavaju i zdravlje, jer su prenosioci više od 30 zaraznih bolesti, pa se stanovnici tokom cijele godine bore s njima.

- Ne mogu dočekati da nadležni krenu s deratizacijom. Stalno slušamo - problem s javnim nabavkama, te problem s tenderima. A da bude kakve zaraze, svi bi se pravili "ludi". Kupujem pšeničnu smjesu sa otrovom za 6 KM po kilogramu i posipam tamo gdje se pojave glodari. Tako mi je najsigurnije - kaže Bijeljinac Miko Stević.

I Ilija Perić upozorava da se glodari brzo razmonažavaju i nanose ogromnu štetu usjevima.

- S tim se borimo kako znamo, ali ne daj bože neke bolesti. S miševima i štakorima se ne treba igrati. Semberija je zbog velikog broja poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju idealno stanište miševa, pacova i drugih štetočina. Nakon što se na njivama "skinu" pšenica, kukuruz ili drugi usjevi, glodari krenu u potragu za hranom. Ima ih u ambarima i u napuštenim kućama - kaže Ilija.

Pacovi i miševi nanose veliku štetu poljoprivrednicima, uništavajući ljetinu, posebno krmno bilje i kukuruz. Glodari predstavljaju potencijalno veliku opasnost i za zdravlje domaćih životinja.

- Najviše jedu korijen krmnog bilja, pa zimi mogu da unište kompletne parcele pod djetelinom. Kukuruz nije ugrožen na njivi, ali kad se uspremi u čardake, onda je već problem. Sigurno nam ove štetočine pojedu ili unište 10 odsto spremljenog žita. Ako sam ja kupio otrov, a moj komšija nije, onda ništa nisam uradio - upozorava semberski poljoprivrednik Ljubo Maletić.Iako Zakon o zaštiti zdravlja lokalnu zajednicu obavezuje da obavlja deratizaciju samo na javnim površinama, u Gradskoj upravi kažu da će ovaj posao biti urađen u cijelom gradu i na poljoprivrednim gazdinstvima u selu.- To znači, u podrumskim prostorijama, stambenim zgradama, školskim i predškolskim ustanovama, pomoćnim objektima, vjerskim objektima, seoskim grobljima, seoskim igralištima, svim napuštenim domaćinstvima, deponijama i "divljim" odlagalištima smeća. Nastojaćemo da obuhvatimo što veću površinu jer samo tako ovaj tretman može biti efikasan - pojašnjava načelnik Odjeljenja za privredu Dejan Savić.

Obaveza

Posao deratizacije na tenderu dobilo je „Eko-zaštita". Pet ekipa ovog preduzeća po domaćinstvu dijele 300 grama preparata, dajući uputstva mještanima gdje da postave otrov.

- Deratizacija se radi najsavremenijim hemijskim sredstvima. U zatvorenom prostoru koristi se mamac na pšenici, a na otvorenom parafinski preparat, koji je otporniji na vlagu. Dnevno se, u zavisnosti od terena, obradi od 60 do 90 domaćinstava - kaže direktor "Eko-zaštite" Vladimir Lazić.

Deratizacija je obavezna po Zakonu o zaštiti zdravlja, a plaćaju je samo pravna lica i preduzetnici dok je za sve ostale besplatna.