Ukupno slučajeva
527 (+5)
Preminuli
15 (+0)
Bijeljina po danima
Bijeljina kumulativno
Izvori: IZJZ / Bolnica Bijeljina | Portal Bijeljina Danas ne snosi odgovornost za posljedice nastale tumačenjem podataka! Detaljniji prikaz

Semberija i Majevica: Žene sa sela rade bez predaha, ali nađu vrijeme i za sebe

Žene na selu čine četvrtinu svjetskog stanovništva, uglavnom nisu vlasnice imanja, ali su zato glavna radna snaga u svojim domaćinstvima.

BIJELJINA
FOTO: RAS Srbija

Primjer uspješne žene sa sela je Radenka Tešić, koja sa lakoćom vodi porodično imanje u Tobutu podno Majevice, opštini Lopare.

Među prvima u selu se uključila u rad Udruženja "Agromajevica", zahvaljujući kojem je dobila plastenik, pa se osim ratarstvom i stočarstvom počela baviti i plasteničkom proizvodnjom.

- Plastenik je velika investicija i ne bih mogla da ga priuštim iz kućnog budžeta. Sada lakše proizvodim i prodajem povrće i tako stičem dodatni prihod. Mnogo mi znači što imam svoj dinar. Osim toga, učestvujem na sajmovima, uspostavljam poslovne kontakte. To je i prilika da se družimo, jer žene sa sela malo vremena imaju za sebe - kaže Radenka.

Okuplja društvo i kada se radi, ali i odmara.

- Priskočimo u pomoć i kad se seno skuplja, bere kukuruz, "uspremaju" šljive. Zato, kad dođu zimski mjeseci, pa nema toliko posla na imanju, imamo više vremena za sebe. Pozovem komšije i rodbinu. Na trpezu iznesem sve domaće i friško. Uglavnom ono što sam sama pripremila. Ima tu starih jela, ali i specijaliteta koje tek isprobavam - kaže Radenka.

Mnogo joj je dragocjena i podrška najbližih.

- Sve što radim, radim kako bi moja porodica imala solidan i lijep život. Djecu školujem. Treba da završe fakultete, ali ih treba motivisati i da ostanu na selu, jer nigdje nije ljepše nego u zavičaju - poručuje ona.

Prije 17 godina u ovo selo stigla je i jedna Moldavka, Zinaida. Udala se u Miljanoviće, rodila troje djece.

Aktivno se uključila u život sela, ali i pokazala veliko umijeće u poljoprivredi.Među prvima je, kaže, zasadila 2.000 sadnica paradajza, kao i 1.300 paprike, što je za Majevičane sasvim neuobičajeno.

- Rizikovala sam i uspjela. Imala sam čak pet tona paradajza i sve sam prodala - kaže Zinaida i poručuje ženama da rade ono što vole, a uspjeh neće izostati.

I Slavica Prelić iz Tobuta živi od poljoprivrede. Svaki dan joj je, kaže, radni. Nema ni vikenda ni sveca, a ni na godišnji nikada ne ide. Ipak, ne žali se.

- Imamo divnu prirodu, čist vazduh, kvalitetnu vodu. Jedemo zdravu hranu. Imamo svoje povrće, voće, mliječne proizvode. Sve bez aditiva, hemije. Nije lako, ali srećna sam ovdje - kaže Prelićka.

Probleme, ali i blagodeti života na selu zajednički su i ženama u Semberiji.

Slobodanka - Cica Cacanović iz semberskog sela Golo Brdo uvijek je imala svoj cilj. Nekada su se ona i muž bavili poljoprivredom, držali stoku, ali su uvijek težili boljem životu.

I uspjeli su, osnovali su firmu koju su danas preuzela djeca, a zahvaljujući dobroj organizovanosti, razumijevanju i slozi u kući nižu uspjehe.

Tako je i danas, žive u zajedničkom domaćinstvu sa sinom. Svi su jedni drugima podrška kao što je i Cica bila mnogim ženama u selu, kojima je skretala pažnju da moraju imati i vrijeme za sebe.

- Ne smiju žene na selu da zapostavljaju sebe. Ne samo da budu u kuhinji, plasteniku, štali i na njivi. Moraju da se srede i izađu sa drugaricama, da razvijaju socijalni i društveni život. I važno je da imaju hobi. Moj hobi je da vozim motor. Ja začas sjednem na motor i sa drugaricama na kafu. To me učini zadovoljnijom i srećnijom. A sve svoje obaveze stignem da završim - kaže Cica.

Od žena zavisi oživljavanje sela

Iako se položaj žena u ruralnim područjima vremenom poboljšava, one se i dalje suočavaju s brojnim problemima.

Finansijska zavisnost od muškaraca, slabe mogućnosti ekonomskog osnaživanja i nedovoljan pristup zdravstvenim, obrazovnim i kulturnim ustanovama i drugim resursima, samo su neki od najočitijih.

Žene su vitalni faktor od koga zavisi oživljavanje sela i ruralni razvoj u cjelini, te njihov nepovoljan položaj i problemi s kojima se suočavaju ne smiju biti marginalizovani, upozoravaju i nevladine organizacije koje brinu o pravima žena.