Saša Obradović, direktor Centra za uklanjanje mina (BHMAK), rekao je juče tokom prezentacije projekta "Opšta procjena minski sumnjivih područja u BiH" da bi po svim analizama ova sredstva bila dovoljna kako bi sve površine bile deminirane u BiH, ukoliko se uključe svi nivoi vlasti.

"Analiza pokazuje da je potrebno još deminerskih timova u BiH. Starosna granica deminera je velika i problem je što naši demineri rade samo šest mjeseci. Moramo zakonski promijeniti status deminera u BiH", kaže Obradović.

Dodao je da je pomenuti projekat, u koji su bili uključeni BHMAK, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć, donio dobre rezultate u lociranju minsko sumnjive površine (MSP), a da je realizaciju propratio EUFOR kao monitoring organizacija.

Obradović je poručio da se još sprovodi projekat "Sarajevo i Istočno Sarajevo bez mina do 2020. godine" u opštinama Vogošća i Istočna Ilidža, te da će po završetku projekta u ove dvije opštine Sarajevo biti slobodno od mina.

U BHMAK-u su rekli da i 24 godine nakon ratnog sukoba u BiH još je 8.050 sumnjivih opasnih područja površine 995,87 kvadratnih kilometara i 917 potvrđenih opasnih područja povšine 22,14 kilometara kvadratnih.

Oni ističu da je sistemskim i generalnim izviđanjem, čišćenjem i tehničkim izviđanjem i vraćanjem površine kroz MSP sumnjiva površina tokom protekle godine reducirana za 14 kvadratnih kilometara.

U BHMAK-u kažu da je tokom prošle godine u BiH urađeno 98 zadataka čišćenja i tehničkog izviđanja, prilikom čega je deminirano 4,48 kvadratnih kilometara.

Oni kažu da je većina područja u BiH propisno obilježena znakovima upozorenja.

"Mikrolokacije kontaminirane minama/eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata/kasetnom municijom direktno utiču na sigurnost 545.603 stanovnika ili 15 odsto od ukupnog broja stanovnika BiH", kažu u BHMAK-u.

Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti, kaže da je donesena strategija u BiH po kojoj bi do 2025. godine BiH trebalo da bude očišćena od mina, ali po sadašnjim uslovima, tempom i sredstvima kojim se radi trebaće i oko 20 godina.

"Činjenica je da u BiH već nekoliko mjeseci nema ni komisije za razminiranje, kojoj je istekao mandat, a nova nije imenovana. BHMAK je stručna služba komisije, pa se postavlja pitanje kome su oni sada uopšte stručna služba kad nema komisije, a to već traje dva-tri mjeseca. Savjet ministara nije imenovao novu komisiju, a nova ministrica je tamo sjela i neće narednih šest mjeseci znati šta uopće radi. Dakle, imamo već vakuum u provođenju strategije", kaže Kolenda.

On dodaje da postoje kompanije kojima su istekle akreditacije i koje ne mogu da rade jer nema komisije koja bi im tu akreditaciju i izdala, što aposlutno ugrožava sprovođenje strategije.

"Ovim tempom kao što je rađeno na uklanjanju tokom prošle godine trebalo bi nam 15-20 godina, međutim i to je diskutabilno jer novih ulaganja nema, a resursi se osipaju, i ljudi odlaze raditi druge poslove. Hrvatska zvanično ima tri puta manju površinu, a njima je potrebno još 450 miliona evra da tu površinu razminiraju do 2026. godine, dok mi imamo tri puta veću površinu i kažemo da ćemo je završiti do 2025. godine sa tri puta manje para", naglašava Kolenda za "Nezavisne".

Za 23 godine 1.766 žrtava

U BHMAK-u su istakli da je u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2019. godine bilo ukupno 1.766 žrtava, od toga 617 smrtno stradalih, 802 povrijeđenih i 347 nepoznato.

"U istom periodu bilo je ukupno 185 žrtava deminera, a od toga 131 povrijeđeno, 54 smrtno stradalih. U prošloj godini desile su se dvije deminerske nesreće u kojima su dva deminera poginula, tri lakše povrijeđena", kažu u BHMAK-u.

Dodali su da tokom prošle godine nije bilo civilnih žrtava u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.