Pčelari u Semberiji vode mrtvu trku s vremenom

Medobranje bagremove paše omela je kiša, pa pčelari u Semberiji vode mrtvu trku s vremenom kako bi izvrcali med. Prinosi su 10 kilograma po košnici, što je upola manje nego što se ubira kada je dobra godina. Nadaju se da će sezona biti medonosnija kada su u pitanju livadska i šumska ispaša.

BIJELJINA
FOTO: RAS Srbija

Proljeće je bilo idealno i najavljivalo dobru medonosnu godinu. Međutim, zbog padavina i naglog zahlađenja pčele troše zalihe hrane u košnici, pa se prinos smanjuje. Za razliku od zapadnog dijela Srpske, koji je ostao bez bagremove paše, u Semberiji će imati bar nešto da izvrcaju, jer je bagrem procvjetao kasnije nego inače.

Loše vrijeme poremetilo je planove porodici Despotović, koja pčelari već tri decenije i ima 350 pčelinjih društava.

Radinka Despotović kaže da vrcanje meda obavlja u vrlo nepovoljnim uslovima, ali da je to jedini način, s obzirom na to da su jaka društva počela da troše hranu kada je zahladilo.

- Pčele su uznemirene, pa teško vadimo i ovo što su donijele. Ali šta je, tu je - kaže Despotovićeva.

Kod Despotovića kao u košnici

Despotovići su prepoznatljivi i po proizvodnji matične mliječi, propolisa i polenovog praha.

- Semberija ima jako dobar i kvalitetan polen. Trenutno proizvodimo od bagremca, a dobili smo dosta i od proljećnog behara na Romaniji. Nadamo se da će se vrijeme stabilizovati i da ćemo spasiti godinu - kaže ova pčelarka.

U ovoj porodici je kao u velikoj košnici. Oko matice su okupljene radilice, pčelari cijela porodica.

Zet Bojan Nešković posvetio se selekciji i uzgoju matica, od kojih zavisi koliko će društvo biti produktivno i otporno na bolesti. Član je i Asocijacije uzgajivača matica "Karnika".

- Imamo uzgajivače i testne stanice gdje se testira tzv. progeni test odnosno potomstvo, pa tako znamo koje treba da odbacimo, a koje da zadržimo. Selekcija pčela je jako složena. Mislim da sam jedini u BiH koji se bavi vještačkom inseminacijom matica - kaže Bojan.

Preseljenje

Pčelinja društva su u top-formi, ali im je potrebno sunce za medobranje. Nakon bagremove paše dvije trećine košnica Despotovići će preseliti na Romaniju, na livadsku i šumsku ispašu, za koje se nadaju da će bolje da omede. Stotinjak društava ostaviće uz Drinu i u Hasama radi proizvodnje matične mliječi.

Osim vremenskih oscilacija, pčelarenje ugrožava i smanjenje pčelarske paše, pojava virusa i klimatske promjene. Uprkos tome pčelarstvo na ovim prostorima ima dobru perspektivu, a teškoće se mogu prevazići naučnim, stručnim i praktičnim znanjem.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS pčelarstvo je prepoznalo kao atraktivnu granu poljoprivrede. Pčelari u Srpskoj ove godine mogu očekivati značajniju podršku, a imaju i mogućnost da kroz Pravilnik o kapitalnim ulaganjima apliciraju za sredstva.

Povećana potražnja

Tokom pandemije virusa korona potražnja za svim pčelinjim proizvodima, naročito matičnom mliječi i propolisom, povećana je, jer jačaju imuni sistem, a propolis je prirodni antibiotik.

Nevolja je mnoge vratila prirodi. U Semberiji je u tri udruženja registrovano oko 300 pčelara sa oko 12.000 košnica.