Ukupno slučajeva
527 (+5)
Preminuli
15 (+0)
Bijeljina po danima
Bijeljina kumulativno
Izvori: IZJZ / Bolnica Bijeljina | Portal Bijeljina Danas ne snosi odgovornost za posljedice nastale tumačenjem podataka! Detaljniji prikaz

Pantelinski vašar utihnuo zbog virusa korona

Nadaleko poznat Pantelinski vašar datira još iz 1874. godine i ubraja se među pet najposjećenijih vašara na prostoru bivše Jugoslavije. Ove godine virus korona spriječio je vašarsko okupljanje.

BIJELJINA
FOTO: Bijeljina Danas/Arhiva

Pantelinski vašar baštini tradiciju dugu više od 14 decenija. Međutim, istorija vašara u Semberiji datira još iz turskog doba, kada je Bijeljina dobila status kasabe i samim tim postala vezivno tkivo mještana sa lokalnim stanovništvom.

Foto: Bijeljina danas/Arhiva

“Pominje se godišnji sajam koji je u to vrijeme bio u Koraju pa je prebačen u Bijeljinu tokom 1580. godine, za praznik Gospojinu. Od prvog Gospojinskog vašara prošlo je više od 400. godina, dok se Pantelino vezuje za 1874. godinu”, objašnjava Zoran Midanović, kustos "Muzeja Semberije".

Koliko je bio poznat Pantelinski vašar najslikovitije pokazuje njegovo poređenje sa čuvenim Šabačkim vašarom. Kroz Pantelinski vašar prošli su mnogi naraštaji, a sama manifestacija promijenila je više adresa.

Foto: Bijeljina danas/Arhiva

Prema podacima iz "Muzeja Semberije", prvih godina Pantelinski vašar se održavao na prostoru Stočne pijace, tačnije na području današnjeg Gradskog parka, zatim, se preselio na lokaciju preko puta današnje zgrade PU Bijeljina, da bi jedno vrijeme zauzimao lokaciju na današnjem Koridoru, gdje je uprava AD “Duvan” i gdje je danas izgrađena crkva Svetog Pantelejmona, da bi na kraju završio na prostoru Agrotržnog centra. Mijenjajući adresu, čuveni vašar u Semberiji mijenjao je i sadržaj.

Foto: Bijeljina danas/Arhiva

“Ako je moje sjećanje dobro, vašar je uvijek bio stecište raznovrsnog sadržaja, od igle do lokomotive. Od liciderskih srca i ostalih poslastica do šatora, žive muzike, a čak je i prije tridesetak godina, pokojni Šaban Šaulić pjevao je na Pantelinskom vašaru”, prisjeća se Zoran Midanović, kustos "Muzeja Semberije".

Foto: Bijeljina danas/Arhiva

Vašarski sadržaji možda su se preplitali, ali su postojala i neka nepisana pravila, kojih su se svi posjetioci pridržavali…

“Prvi dan idu građani, drugi dan idu Romi, a treći dan idu mještani okolnih sela. Pantelinski vašar je aktuelan tri dana, odnosno, sedmog, osmog i devetog avgusta, s tim što je poslednji dan bilo najviše posjetilaca”, rekao je Midanović.

Foto: Bijeljina danas/Arhiva

Osim prvog Gospojinskog vašara iz turskog doba, i Pantelinskog koji je do danas sačuvan, Bijeljina je još u vrijeme Austrougarske vladavine, prvim statutom iz perioda 1879. godine dobila i Mitrovdanski vašar, koji je jedno vrijeme bio zapostavljen, ali je ponovo proteklih godina zaživio među lokalnim stanovništvom.