Ukupno slučajeva
3036 (+17)
Preminuli
68 (+0)
Bijeljina po danima
Bijeljina kumulativno
Izvori: IZJZ / Bolnica Bijeljina | Portal Bijeljina Danas ne snosi odgovornost za posljedice nastale tumačenjem podataka! Detaljniji prikaz

Amerikanci biraju: Donald Tramp ili Džo Bajden?

Američki predsjednički izbori se održavaju, po pravilu, prvog utorka nakon prvog ponedeljka u novembru, ili drugačije rečeno, prvog utorka nakon 1. novembra. Ove godine taj utorak je 3. novembar, i na ovogodišnjim izborima koplja će ukrstiti 45. aktuelni predsjednik SAD, Donald Tramp i Džo Bajden, inače, dva najstarija predsjednička kandidata u istoriji Sjedinjenih Država.

BIJELJINA

Kandidati za potpredsjednika su Majk Pens (Tramp), i Kamala Heris (Bajden).

Sjedinjene Države će po svoj prilici dobiti 46. predsjednika, demokratu Džoa Bajdena, koji prema predizbornim anketama ima prednost u odnosu na republikanskog kandidata Donalda Trampa.

Slične prognoze koji nisu išle na ruku Trampu su bile i 2016. godine, ali je on tada pobijedio Hilari Klinton, ali o tome ćemo nešto kasnije reći više riječi. Donald Tramp nije napravio zid na granici sa Meksikom, ali se uglavnom držao svojih obećanja o porezu, povlačenju trupa iz inostranstva, klimatskom sporazumu itd. Ubistvo Džordža Flojda, Afroamerikanca, od strane policije, koje je bilo okidač za rasne proteste širom Amerike, je loše uticalo na popularnost aktuelnog predsjednika.

Što se tiče Korona virusa, predsjednik Tramp je u početku djelovao, sporo, ambivalentno, ignorišući savjete stručnjaka. Kasno je zatvorio granicu sa Evropom, što je prouzrokovalo da se virus lako proširi na američko tlo. Sve vrijeme pandemiju je gledao kroz ekonomsku prizmu ignorišući zdravstvenu prijetnju koju nosi virus. Čak šta više, on je nedavno o virusu govorio u prošlom vremenu, stavljajući, opet, fokus na ekonomski oporovak, koji mu sigurno donosi veliku glavobolju. Rast nezaposlenosti je od septembra 2019. sa 3,7% dospjela na rekordnih 14,7% u aprilu 2020. da bi trenutno iznosila 7,9%.

Gledali smo svega dvije predsjedničke debate, koje su imale najmanji efekat na izbore u poslednjih nekoliko decenija. Sve ovo kombinovano je rezultiralo da Džo Bajden bude blagi favorit.

IZBORNI PROCES

Izborni proces počinje preliminarnim izborima i kokusima gdje dvije najveće partije biraju kandidata koji ću učestvovati u na opštim izborima. Na preliminarnim izborima u SAD kandidati dobijaju direktan glas od strane glasača, ali to nije slučaj i sa opštim predsjedničkim izborima, gdje se pored predsjednika bira i potpredsjednik. Njih bira Kolegijum izbornika-delegata (Electoral College), koji je nastao kao neka vrsta kompromisa između direktnog i glasanja u Kongresu.

Svaka savezna država u SAD daje određen broj delegata (izbornih glasova), a koji je jednak broju u Predstavničkom domu i Senatu Kongresa SAD, i koji ukupno broji 538 članova. Države sa većim brojem stanovnika imaju veći broj predstavnika i obratno. Najviše izbornika daje Kalifornija (55), a nekoliko država imaju najmanji broj i daju tri delegata. Predstavnički dom od 1929. kada je odlučeno da se taj broj ne mijenja, broji 435 članova. Senat SAD broji 100 članova, gdje svaka od 50 saveznih država daje dva člana bez obzira na broj stanovnika. Dakle, 435 + 100 = 535 + 3 delegata koja daje grad Vašington (iako nije država) i dolazimo do konačnog broja od 538 izbornih glasova.

Da bi postao predsjednik, kandidatu je potrebna većina od 270 glasova. U slučaju da nijedan kandidat nema većinu, a što se do sad desilo svega tri puta (1801, 1825, 1837. godine), izbor predsjednika će se izvršiti glasanjem u Predstavničkom domu, a potpredsjednika u Senatu. Dalje, sam Kolegijum delegata se bira na način da članove nominuju političke partije ili čak predsjednički kandidati oni su obično aktivisti ili lokalni politički lideri. Oni se biraju, gore pomenutog, prvog utorka nakon prvog ponedeljka u novembru, i oni delegati koji dobiju većinu glasova u svojoj državi dobijaju sve glasove iz te države, tzv. sistem winner-take-all.

U principu, glasači glasaju za delegate koji će da glasaju za kandidate u skladu sa voljom naroda, ali delegat može da izigra glasače (tzv. nevjerni glasači) i glasa za drugog kandidata, i zato su neke države pojedinačno donjele neku vrstu zakona kojim se delegati obavezuju da glasaju za one kandidate za koje su dobili podršku glasača. Prve sedmice u januaru, Predstavnički dom i Senat SAD se sastaju da prebroje glasove delegata i proglase pobjednike u izboru za predsjednika i potpredsjednika.

DEMOKRATE vs REPUBLIKANCI

Demokrate i republikanci imaju opšte poznato, različito, stanovište i pogled na društvena pitanja poput abortusa, vjere, smrtne kazne itd. Sadašnji demokratski kandidat Džo Bajden se između ostalog zalaže i za legalizovanje kanabisa, povećanje korporativnih poreza, povratak u Pariski sporazum o klimatskim promjenama i investiranje 2 triliona dolara(da, dobro ste pročitali) u održivu infrastrukturu, besplatne prve dvije godine državnog koledža, rješenje problema ilegalnih migranata koji dolaze u SAD tako što će pomoći Centralnoj Americi da razvije sigurnosne i ekonomske programe.

Sa druge strane, republikanski kandidat Donald Tramp se zalaže za povećanje broja policajaca i povećanje kazni za napad na policajce, smanjenje poreza - kako bi poslovi ostali u Americi, zabranu upošljavanja migranata za manju platu, isključivanje migranata "bez papira" iz programa zdravstvene zaštite, povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, ubacivanje u školski program učenje o američkoj izuzetnosti.

Po istraživanjima, za demokrate pretežno glasaju: mlađi ljudi, žene, neoženjeni, multi-rasni, ljudi iz urbanih i priobalnih dijelova SAD, sekularni, Jevreji, Muslimani, ljudi koji ne idu redovno u crkvu. Za republikance pretežno glasaju: stariji ljudi, muškarci, oženjeni, uglavnom bijelci, ljudi iz ruralnih područja i kontinentalnog dijela SAD, protestanti evanđelisti, ljudi koji redovno idu u crkvu.

NAJSKUPLJI IZBORI U ISTORIJI

Ovogodišnje izbore je obilježila i rekordna suma novca potrošena u kampanji koja iznosi vrtoglavih 11 milijardi američkih dolara. Novac uglavnom dolazi od bogatih individualnih donora, interesnih organizacija, pa i samih kandidata koji su po običaju bogati. SAD ima program za javno finansiranje predsjedničkih izbora, osnovan 1974. godine, koji je nekad igrao bitnu ulogu, ali s obzirom da su troškovi kampanje rasli, a program ima limitran iznos sredstava, nijedan od glavnih kandidata u poslednja tri izborna ciklusa nije uzeo sredstva iz programa. Federalni zakon zahtjeva od političkih partija da prikažu identitet svakoga ko je donirao više od 200$.

DRŽAVE KOJE ODLUČUJU IZBORE

Države koje će prevagnuti izbore (tzv. Swing states), ili kako se još zovu Države bojišta (tzv. Battleground states), su države koje nisu tradicionalno orjentisane prema jednoj od dvije velike partije. Nekada su tradicionalno republikanske bile države iz centralnog dijela Amerike (Ajdaho, Vajoming, Montana, Juta, itd.), juga Amerike (Alabama, Džordžija, Misisipi itd.) kao i Aljaska. Tradicionalno demokratske su bile države Srednjeg Atlantika (Njujork, Delaver, Merilend itd.), zapadne obale (Kalifornija, Oregon, Vašington) kao i Havaji. Te države se vremenom mjenjaju, a određuju se na osnovu izbornih rezultata iz prethodnih godina. predizbornih anketa, političkog trenda kao i samog ugleda kandidata u toj državi.

Dakle, države koje će prevagnuti izbore se mjenjaju od izbora do izbora. Mapa Sjedinjenih Američkih država prilikom projektovanja glasova izbornika za svaku državu bude obojena u crveno-plavu boju, gdje jarko crvena znači da će, na osnovu gore pomenutih parametara, u toj državi lako pobjediti Republikanci, dok nasuprot tome, jarko plava znači pobjedu Demokrata u toj državi. Kako je intezitet boje slabiji, tako je manja vjerovatnoća da će ta partija pobjediti u toj državi.

Inače, nema nekog dubljeg značenja niti političke konotacije u crvenoj (Republikanskoj) i plavoj (Demokratskoj) boji. Boje su dodjeljene kad je TV kuća NBC pretpostavila da većina Amerikanaca ima kolor TV, i da bi gledaoci imali pregledniju sliku ko će pobjediti u kojoj državi oni su ih "obojili" u crvenu i plavu. Prema analitičarima, 12 država su dobile titulu Swing state na izborima 2020. godine.

Dodaćemo jednu od mnogobrojnih činjenica, nijedan republikanski predsjednik nije dobio izbore a da nije pobjedio u državi Ohajo.

KAKO JE POBJEDIO TRAMP 2016. GODINE

Donald Tramp je pobjedio Hilari Klinton u izbornoj trci 2016. godine uprkos svim predizbornim ispitivanjima i anketama. Svijet je bio šokiran, politički analitičari su tražili razne razloge zašto se to desilo, Demokrate su pronašle glavnog krivca u vidu Rusije, koja je bez ozbiljnih dokaza optužena za mješanje u izbore 2016. godine, i može se reći da je ta afera obilježila prve godine Trampovog mandata. Politički spektar koji je u Evropi počeo da se naginje ka desno, se prelio i na onu stranu Atlantika. Neoliberalne elite su se odjednom počele da gube na povjerenju glasača, pa su nakon Brexita izbori 2016. u Americi to definitivno i potvrdili. Donald Tramp je izveo na birališta glasače koji pripadaju bijeloj radničkoj klasi iz ruralnih područja, koji inače ne glasaju, ili to rade rijetko, i koji se nisu pojavili u predizbornim ispitivanjima. 20% demokratskih glasača je glasalo za njega, 8% za nezavisnog kandidata a ne tako mali broj nije nikako glasao. Konfrontizam establišmentu i političkim elitama mu je donjeo pobjedu 2016. godine, a Trampizam, koji predstavlja političku ideologiju koja se veže za desničarski neokonzervativni nacional-populizam, odnosno iliberalnu demokratiju. će vjerovatno igrati važnu ulogu i nakon Trampovog mandata.

Autor: Aleksandar Ostojić
Master politikolog za međunarodne poslove - Studije SAD