"Majka je svaki moj uspjeh i poraz mnogostruko intenzivnije doživljavala" - ispričao nam je dr Nemanja Janković. Ovaj 40- godišnji uspješni hirurg, sin je priznatog neuropsihijatra Vasike Drašković. Građani Semberije, ali i šire, poznaju ih oboje, jer važe za vrsne stručnjake svako u svojoj oblasti, međutim, rijetki znaju da je riječ o majci i sinu.

Prije 24. godine, oni su se iz ratnog Sarajeva doselili u Bijeljinu i od tada su uprkos brojnim profesionalnim ponudama ostali u Semberiji, dr Drašković liječeći mentalno zdravlje građana, a dr Janković baveći se hirurgijom. Ponuda za odlazak u inostranstvo je kažu bilo uvijek, međutim ostali su ovdje.

Nemanjin otac je takođe neuropsihijatar, na pitanje kako je sin dva neuropsihijatra ipak odlučio postati hirurg, dr Janković kaže da su neuropsihijatrija, psihologija, logika i sociologija srodne discipline koje su mu oduvijek bile zanimljive.

"Bave se čovjekom, njegovim razmišljanjem, te ponašanjem koje iz tog razmišljanja proizilazi. Kasnije sam na fakultetu zavolio anatomiju i fiziologiju koje su me privukle, jer se bave praktično funkcionisanjem organizma, a hirurgija je praksa, kreiranje na osnovu poznavanja medicine i gore navedenih disciplina" - ističe dr Janković.

Govoreći o podršci majke kroz školovanje i karijeru kaže da je ona bila maksimalna u svakom pogledu, ali i da je svaki njegov uspjeh i poraz majka mnogostruko intenzivnije doživljavala. Njeni savjeti su mu kako kaže bili dragocjeni i važni, jer su ujedno bili majčinski, ali i savjeti nekoga ko je jako iskusan, cijenjen i priznat u struci.

S druge strane, dr Vasika Drašković ističe da joj je drago što Nemanja nije krenuo njenim profesionalnim putem.

"Ne bih to voljela, jer je neuropsihijatrija iscrpljujuća, potreban je kontinuirani rad s pacijentima, a efekat izliječenja je ograničen. Dok je hirurgija, kojom se bavi moj sin specijalizacija koja radikalno otklanja iz organizma ono što je patološko i liječi individuu" - ističe dr Drašković.

Dr Drašković je na pitanje šta bi savjetovala današnjim roditeljima, te šta je najvažnije što treba pružiti djetetu kako bi se ono razvilo u stabilnu i uspješnu ličnost, kazala da je od rođenja djeteta potrebno obratiti pažnju na psihofizički razvoj.

"Morate imati vremena za dijete u smislu vaspitanja i ukazivanja na etičke i moralne principe kao i razvijanje osjećaja samoodgovornosti,odgovornosti i poštovanja kako u porodici tako i u socijalnom miljeu. To je osnovni temelj na kojem se gradi sve ostalo" - navodi neuropsihijatar Drašković.

MUZIČKA PLEJ LISTA HIRURGA

Mnogim ljudima postane loše pri samom ulasku u bolnicu, htjeli smo onako laički saznati kako se hirurg osjeća dok operiše i da li postoje situacije nabijene adrenalinom.

"Iskreno, veći dio operacija su rutina, generalno u hirurgiji. Adrenalin se javlja u nekim teškim slučajevima, najčešće kada imate trku sa vremenom oko samog života pacijenta" - objašnjava dr Janković i dodaje da spada u grupu stabilnih i smirenih ljudi.

"Naravno, ta smirenost se kroz život treba "vježbati" Jedan od važnih razloga zašto sam stručno i išao u pravcu hirurgije je upravo zbog toga. U hirurgiji veliki stres hirurga samo može naštetiti pacijentu" - navodi on.

Ljekari uglavnom imaju i muzičke plej liste koje puštaju kako bi se opustili i popravili raspoloženje svom timu u sali. Kako nam je kazao, dr Janković on operacije uglavnom izvodi uz hard rock ponekad i hevi metal. Kaže kako su istraživanja pokazala da skoro 50 odsto svjetskih hirurga preferira "tvrđi" zvuk u operacionoj sali, a zašto je to tako ne zna se.

A kada se govori o vezi između muzike i hirurgije, pitali smo - Zašto su vene toliko opjevane u pjesmama, a arterije nikako nisu? "Zato što se proširene vene vide,a arterije se ne vide, samo se pipa puls" - hirurški precizno odgovara.

Dr Vasika profesiju hirurga ocjenjuje kao stresan posao koji zahtjeva veliku odgovornost. To je kako kaže, profesija koju mogu da obavljaju samo psihofizički stabilne i bazične osobe, visoko intelektualni, emotivno izbalansirani ljudi.

Prema riječima dr Jankovića većina ljudi se ne bi mogla baviti medicinom, a većina ljekara se ne bi mogla baviti hirurgijom ili pomenutom psihijatrijom.

"Morate biti adekvatan tip ličnosti za taj posao i to je dobitna kombinacija za efikasnost u poslu i minimum stresa" ističe Janković i dodaje da su u hirurgiji greške svedene na minimum. Ipak kako kaže neki životi se na žalost ne mogu spasiti.

"To nije do greške ili medicine, jednostavno biologija donosi konačni sud. Niko nije ravnodušan kada izgubi pacijenta. Ipak, daš sve od sebe da tako ne bude, ispoštuješ principe hirurgije i medicine. Ali za razliku od tabua, vjerovatno prisutnog kod ljudi koji se ne bave medicinom, vrlo je mali broj takvih slučajeva" - objašnjava dr Janković.

"POČINIOCI BRUTALNIH ZLOČINA SEBE SMATRAJU VELIKIM LIČNOSTIMA"

Dr Drašković prati glas psihijatra koji za svoje pacijente uvijek nađe vremena, često su tu i telefonski pozivi, na koje uvijek odgovori i strpljivo sasluša.

"Psihijatar uvijek treba imati vremena i razumjevanja da sasluša svog pacijenta i da obavi sa njim razgovor, jer nekad i razgovor sa pacijentom i lijep prijem ima više efekta nego medikamentozna terapija" - ističe doktor Vasika Drašković koja je ujedno i forenzički psihijatar, odnosno jedna od najboljih sudskih vještaka u BiH.

Radila je na nekim od najvećih i najkomplikovanijih slučajeva. Kaže da je to jako težak, isrpljujući i odgovoran posao koji traži maksimum koncentracije, dobre procjene kao i širok fond znanja iz raznih oblasti medicine, a posebno psihijatrije.

"Počinioci brutalnih zločina sebe smatraju velikim ličnostima, s visokom inteligencijom, velikim, moćnim, bez osjećaja griže savjesti uz emotivnu hladnoću prema počinjenom djelu. Riječi ostaju u sudu" - navodi dr Drašković.

Na pitanje Sigmund Frojd ili Karl Jung - Dr Vasika Drašković odgovara da su obojica velika imena u psihijatriji, ali lično preferira Sigmunda Frojda, osnivača psihoanalize.

"Psihoanalizom se otkriju svi problemi i razriješe na adekvatan i povoljan način po osobu kako bi izašla iz problema ili nerazriješenog konflikta. Zato lično više preferiram Frojda" - navodi ona.

KAKVA NAM JE KOLEKTIVNA DIJAGNOZA DANAS

Govoreći o mentalnom zdravlju ljudi, konkretno u izazovnim kovid vremenima i o nekoj kolektivnoj dijagnozi, dr Vasika Drašković kaže da to možemo nazvati generalizovanim anksiozno-depresivnim sindromom, koji se manifestuje strahom, neizvjesnošću i iščekivanjem. Uz brojne somatske simptome koji to prate kao što su glavobolja, gušenje, stomačne smetnje, ubrzan rad srca, te povremeni napadi panike i strah od bolesti. Prema njenim riječima, u korona krizi je brinu dvije stvari.

"Brine me izolacija čovjeka koji je u svojoj srži društveno biće. Ta izolacija za sobom povlači poremećaj ponašanja u budućnosti kod emocionalno nestabilnih, nezrelih i psihički vulnerabilnih osoba. I drugo, pojava još neispitane virusne bolesti i njenih kako kratkoročnih tako i dugoročnih posljedica po zdravlje individue i čitavog društva" - navodi dr Drašković.

Pažljivo hirurško oko takođe može da zaključi kako žive i kako se osjećaju njegovi pacijenti. Dr Nemanja Janković ocjenjuje da je mali broj onih ljudi koji su zadovoljni sobom i svojim životom.

"Izgubljenost i beznadežnost su izrazito prisutni poslednjih desetak mjeseci od kako je počela COVID pandemija. To je nešto novo svima nama, nešto na šta treba da se naviknemo i da drugačije funkcionišemo još jedno vrijeme" kaže Janković, a na pitanje kako se on osjeća u ovakvim vremenima, te da li su i hirurzima ponekad potrebni razgovori sa psihologom ili psihijatrom kaže - Osjećam se odlično. Čekam da se stvore uslovi da idem na more...

A inače, mi hirurzi često između sebe razgovoramo, prije ili poslije nekih teških situacija u smislu razmjene iskustava, davanja ili dobijanja savjeta od starijih"

Na pitanje zašto je sve više ljekara u politici i na izbornim listama, kaže - "Ljekari su po prirodi posla javne ličnosti. Mnogo ih ljudi zna, mnogima pomognu. Mislim da to nije loše, ako se dobro usmjeri ta energija".

KORONA VIRUS JE PROMJENIO SVIJET, KOLIKO JE HIRURGIJU?

Dr Janković, kaže da je poslednjih mjeseci većina energije i resursa angažovano oko COVID pandemije kako kod nas tako i u svijetu. Što se tiče hirurgije redukovan je broj operacija- rade se samo hitne operacije, te operacije malignih oboljenja, kao i operacije pacijenata koji imaju COVID ako imaju i neko akutno hirurško oboljenje. Očekuje da će za par mjeseci korona biti prošlost, te da će se ljekari baviti svojim specijalnostima punom energijom.

Vaskularna hirurgija je kao disciplina prisutna u susjednim državama, u razvijenim zdravstvenim centrima posljednjih 30-tak godina, sa ekspanzijom zadnjih deset godina. Što se tiče Republike Srpske vaskularna hirurgija tek zaživljava i praktično se kako kaže radi u tri zdravstvena centra kod nas.

Kada je riječ o vaskularnim oboljenjima, dr Janković navodi da ono na šta ne možemo uticati je genetika.

"Bolesti arterija i vena umnogome imaju veze sa genetskim naslijeđem, koje sa vođenjem neurednog životata mogu da dodju do izražaja. Ono na šta možemo uticati su svakodnevne navike - Ishrana, fizička aktivnost, san, drugim riječima uredan život" - savjetuje ovaj hirurg i dodaje da kada se problem nekog pacijenta ne može adekvatno kod nas riješiti, nađu rješenje problema u većem zdravstvenom centru.

"Određen broj slučajeva se šalje u velike za to specijalizovane centre, zbog jako zahtjevne tehničke podrške koju imaju samo najveće ustanove, UKC Banja Luka, KC Beograd . Radimo na tome, uz dobro postavljene osnove, da posle KOVID pandemije rješavamo većinu i tih slučajeva u našoj bolnici u Bijeljini koja će biti regionalni centar " - ističe Janković.

Nakon spezijalizacije opšte hirurgije i subspecijalizacije vaskularne hirurgije, Nemanja Janković priprema doktorsku disertaciju iz eksperimentalne hirurgije, koja se kako kaže, bavi zajedničkom primjenom dosadašnjih metoda u liječenju hirurških pacijenata, njihovom modifikacijom kao i pronalaženjem novih načina i metoda liječenja.

"Tek je pred nama vrijeme ekspanzije novih tehnologija u hirurgiji i medicini generalno koje će riješiti mnoge nerješive probleme i oboljenja" - zaključuje Janković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.