Đoletovom gorepomenutom statusu su, dakle, doprinjele lažne vijesti, iliti "fejk njuz". Navešću dva primjera. Stranica na fejsbuku koju prati preko 50.000 korisnika, neću imenovati koja, je izbacila post u kome je navela da je Balašević u jednom intervjuu (za hrvatski list, naravno) rekao između ostalog i riječ "četnici", koja mi je zaparala uši, ali još svašta pogrdno na račun Srba. Rekao bih tačno šta su naveli da je rekao, ali sad kad sam pokušao da se vratim na taj post i citiram, vidim da je obrisan, zajedno sa svim komentarima. Prečešljao sam interntet, nisam našao nigdje taj intervju, a na upit da se navede izvor ostao sam uskraćen odgovora, ja i još par korisnika. Slična je stvar i sa bombastičnim naslovima "Balašević peva na godišnjici Oluje!", gdje se u tekstu zatim vidi da on pjeva uoči obilježavanja, pa se tako svaki dan prije dana obilježavanja u tom mjesecu može protumačiti da on pjeva za godišnjicu.

Internet je preplavljen lažnim vijestima koje je teško razaznati od pravih vijesti, odnosno informacija iz pouzdanih izvora. Tu je prije svega razlog količina informacija koja se plasira na internetu, gdje je teško izabrati kvalitet među kvantitetom. Ta socijalna difuzija čini negativne vijesti primamljivijim. Iako većina nas ne smatra da smo dio nekog čopora, tendencija ljudi da "prate" one slične sebi, a "otprate" one sa kojima ne dijele neka vjerovanja, ustvari predstavlja homofiliju. Na taj način se vrši segregacija gdje onda imate velike grupe ljudi koje dijele neprovjerene informacije, koje se dijele putem putem društvenih mreža, i koje jačaju naše predrasude a koje je teško ispraviti, faktički nemoguće. Najsvježiji primjer je Korona virus.

Ono što je veoma bitna, globalna stvar, jeste da lažne vijesti mogu da utiču na izborni proces gdje glasači mogu bazirati svoj izbor na osnovu pogrešnih informacija, sa nikad više alternativnih izvora informacija. Procjena je, recimo, da je 2016. godine bilo 15% lažnih naloga na tviteru - botova, naloga koje kontroliše softver, a koji su igrali odlučujuću ulogu na predsjedničkim izborima u Americi. Na primjer, samo nekoliko sekundi nakon što je objavljena lažna vijest o okultnim ritualima Klintonove, botovi i ljudi su već širili vijest tviterom. Takođe, veoma zanimljivo istraživanje pokazuje koliko su bitnu ulogu imali botovi na društvenim mrežama prilikom referenduma u Kataloniji 2017. Analizirajući ogroman broj podataka koji se sastoje od 4 miliona tvitova, istraživači su došli do rezultata koji govore da su botovi retvitovali agresivan i nasilan sadržaj separatistima, i izložili ih preuveličanom negativnom kontekstu, raspirujuči društveni konflikt. Tako su uticali na percepciju miliona glasača.

"Ono čime se hrane informacije je prilično očigledno: one se hrane pažnjom njenih primaoca", rekao je američki naučnik Herbert Simon, dobitnik Nobelove nagrade.

Autor:
Aleksandar Ostojić Master politikolog za međunarodne poslove

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.