KASNI SJETVA U SEMBERIJI: Zbog lošeg vremena biće dodatnih troškova

Kiše, snijeg i niske temperature zaustavile su proljećnu sjetvu u Semberiji. Zadale su glavobolju i povrtarima, koji proizvode rano povrće.

BIJELJINA

Razvoj usjeva je usporen, a na kulturama osjetljivijim na hladnoću dolazi i do propadanja korijena.

Rasad povrća za uzgoj na otvorenom polju već prerasta, što stvara dodatne probleme.

Oranice

U ovo vrijeme prošle godine bilo je zasijano 70 odsto oranica, a ovog proljeća tek 10-ak procenata. Nepovoljni vremenski uslovi zaustavili su ratarske radove. Ipak, sjetva najzastupljenijih usjeva, kukuruza i soje, ne kasni. Optimalan rok za sjetvu je do početka maja, pa ratari s nestrpljenjem čekaju da se isuše oranice kako bi završili ovaj posao.

- Bilo je nekoliko lijepih i sunčanih dana, ali nisam htio da počinjem sjetvu, jer je meteorološka prognoza najavljivala promjene. Kukuruz neće niske temperature, niti vlažnu i hladnu zemlju. Mora se sačekati da se oranice isuše, pa ćemo istjerati traktore - kaže ovaj ugledni semberski ratar.

Sve poskupiloIako je ovogodišnja sjetva, zbog povećanja cijena sjemena, đubriva i hemijskih sredstava, skuplja za oko 20 odsto, poljoprivredni proizvođači nemaju izbora.

- Imamo podršku Vlade RS i Ministarstva poljoprivrede. Dobio sam oko tri tone regresiranog goriva i to mi je značajna pomoć - kaže Jovanović.

Optimalan rok za sjetvu soje ističe 25. aprila. Semberski ratari koji su je obavili prije desetak dana brinu šta će se dogoditi sa sjemenom. Zbog velike vlage i niskih temperatura sjeme u zemljištu lošeg kvaliteta može istruliti. Zato većina ratara čeka povoljnije uslove, temperaturu zemljišta od osam do 10 stepeni i prosušene oranice.Stručnjaci naglašavaju da se sjetva može uspješno obaviti i do 10. maja, ali treba voditi računa koje hibride sijati.

Kraća vegetacija

Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi savjetuje proizvođačima da uzimaju hibride kraćeg vegetacionog perioda, jer će tako moći ostvariti dobar prinos i kvalitetan rod.U problemima su i povrtari. U hladnim plastenicima usjevi loše napreduju, naročito krastavac, koji povrtarima donosi prvu zaradu.

Od 60 plastenika, koliko ima Darko Zarić iz Crnjelova, u 15 je posađen krastavac, a u ostalim tikvica, patlidžan i kukuruz šećerac.

- Nedostatak sunca je loše uticao na fotosintezu i krastavac ne može da se razvija. Stalno dodajemo prihranu, ali bilo je dosta uginuća. Sve to će povećati naše troškove - kaže povrtar.

Savjeti

U plastenicima koji se griju znatno su povećani troškovi zagrijavanja. U ovim plastenicima nedostatak svjetlosti predstavlja najveći problem.Aco Živanović iz Crnjelova je u ranoj proizvodnji proizveo 60.000 rasada povrća. Prije desetak dana zasijao je 100.000 sjemenki crvene paprike. Aprilski hladni dani povećavaju i troškove grijanja.

- Trošili smo po 10 vreća peleta za noć kako bismo očuvali biljke - kaže Živanović.

Stručnjaci savjetuju da ne treba koristiti pesticide, nego da se biostimulatorima na bazi algi, aminokiselinama, pomogne biljkama kako bi što bolje prebrodile ovaj period.

- Na manjem broju biljaka koje su iznesene u hladnu zemlju dolazi do propadanja korijenovog sistema i za te biljke nema više spasa - upozorava inženjer poljoprivrede Vanja Nestorović.

Da bi zaštitili biljke od propadanja proizvođači stavljaju duple folije u plastenike i agrotekstil, kako bi podigli temperaturu, da biljka može što bolje da prebrodi ovaj period. Sve ovo, nažalost povećava finansijske troškove, ali zahtijeva i dodatni rad.

15°

  • 11:00

    16°C
  • 14:00

    18°C
  • 17:00

    20°C
Umjereno oblačno

★ BDBOX oglasi SVI OGLASI