"Pruga bez povratka" u Muzeju Semberije

Prve tračnice u Semberiji položila je Austrougarska 1916. godine od Bosanske Rače do Bijeljine a zatim do Ugljevika, za efikasniji transport 'zemaljskih dobara' i mrkog uglja iz ugljevičkog rudnika.

Putnički saobraćaj na istoj dionici uspostavlja se po okončanju 1. svjetskog rata, a godine 1950. povezuju se jednim neprekinutim kolosijekom gradovi Bijeljina (danas država RS/BiH) i Šid (Republika Srbija).

Izgradnjom Termoelektrane Ugljevik 1979. godine ukida se pruga Mezgraja-Bijeljina (krak za Ugljevik je prestao sa radom već 1967), dok je dionica Bijeljina-Šid ugašena 2005. godine.

Izgradnjom nove autobuske stanice na nekadašnjem zemljištu željezničke stanice u Bijeljini, godine 2020, uklonjeni su poslednji tragova željeznice u Semberiji.

- Izložbom podsjećamo javnost na nepun vijek semberske željeznice i značaj koji je u tom periodu imala za naš kraj. Istovremeno se pridružujemo obilježavanju aktuelne Evropske godine željeznice proglašene od strane Vijeća EU u cilju promocije i unapređenja ovog ekološkog, udobnog i sigurnog načina putovanja, saopšteno je iz Muzeja Semberija.

Sadržaj izložbe čine brojne fotografije, arhivska građa i eksponati iz fundusa Muzeja Semberije, kao i oni ustupljeni za ovu priliku od strane naših sugrađana, nekadašnjih službenika željeznice ili njihovih potomaka.

Autori izložbe „Pruga bez povratka" su Tanja Lazić, Snježana Antić i Dejan Ćosić, kustosi Muzeja Semberije.