Prve tračnice u Semberiji položila je Austrougarska 1916. godine od Bosanske Rače do Bijeljine a zatim do Ugljevika, za efikasniji transport 'zemaljskih dobara' i mrkog uglja iz ugljevičkog rudnika.
Putnički saobraćaj na istoj dionici uspostavlja se po okončanju 1. svjetskog rata, a godine 1950. povezuju se jednim neprekinutim kolosijekom gradovi Bijeljina (danas država RS/BiH) i Šid (Republika Srbija).
Izgradnjom Termoelektrane Ugljevik 1979. godine ukida se pruga Mezgraja-Bijeljina (krak za Ugljevik je prestao sa radom već 1967), dok je dionica Bijeljina-Šid ugašena 2005. godine.
Izgradnjom nove autobuske stanice na nekadašnjem zemljištu željezničke stanice u Bijeljini, godine 2020, uklonjeni su poslednji tragova željeznice u Semberiji.
- Izložbom podsjećamo javnost na nepun vijek semberske željeznice i značaj koji je u tom periodu imala za naš kraj. Istovremeno se pridružujemo obilježavanju aktuelne Evropske godine željeznice proglašene od strane Vijeća EU u cilju promocije i unapređenja ovog ekološkog, udobnog i sigurnog načina putovanja, saopšteno je iz Muzeja Semberija.
Sadržaj izložbe čine brojne fotografije, arhivska građa i eksponati iz fundusa Muzeja Semberije, kao i oni ustupljeni za ovu priliku od strane naših sugrađana, nekadašnjih službenika željeznice ili njihovih potomaka.
Autori izložbe „Pruga bez povratka" su Tanja Lazić, Snježana Antić i Dejan Ćosić, kustosi Muzeja Semberije.
Izložba će biti u postavci od 5. avgusta do 5. oktobra 2021. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.