Suplementi nisu lekovi, već samo dodatak ishrani

Od početka pandemije prodaja vitaminskih suplemenata porasla je za 90 odsto, što pojedini stručnjaci smatraju vrlo uznemirujućom činjenicom. Velike doze suplemenata mogu da dovedu do mnogih neželjenih posledica, pa čak i do rasta krvnog pritiska. Zato je važno da ih koristimo na pravilan način i budemo svesni da oni nisu lek, već samo dodatak ishrani.

Suplementi nisu lekovi, već samo dodatak ishrani

U svetu je poslednjih godina velika pomama za suplementima. Posebno raste njihova upotreba od početka pandemije. Više od polovine odraslih u Sjedinjenim Državama koristi više od jednog suplementa.

Aktuelna epidemijska situacija upućuje na to da nikakvi vitamini ni minerali ne mogu da ublaže posledice neodgovornog ponašanja koje svakodnevno viđamo oko nas, niti su zamena za vakcinu - napominje klinički farmakolog, prof. dr Radan Stojanović, u razgovoru za Magazin na Prvom programu Radio Beograda.

Profesor objašnjava da su rađena mnoga istraživanja i sačinjene brojne studije, ali da nijedna nema dovoljno podataka na osnovu kojih bi se preporučila primena suplemenata u prevenciji i lečenju kovida 19.

Vidamin D

Posebno zanimljiva su ispitivanja efekata vitamina D. Teoretski, on ima potencijal da moduliše imuni dogovor - i urođeni i stečeni, kaže dr Stojanović. Dosadašnja istraživanja pokazala su da on pomaže u sprečavanju razvoja respiratornih infekcija, ali samo kod osoba sa niskim nivoom vitamina D.

Rezultati ispitivanja njegovog značaja u prevenciji i lečenju kovida 19 nisu jedinstveni. Ostalo je da se odgovori na brojna pitanja: ko će imati korist od toga; na kom stepenu oboljenja se ispoljava dejstvo; u kojoj dozi...

Ono što se pouzdano zna jeste da bi eventualno oboljenje bilo dobro dočekati sa visokim nivoom vitamina D, jer primena velikih doza kod već obolelih nema veći efekat. Dnevni unos ne bi smeo da bude veći od 4.000 internacionalnih jedinica.

Vitamin C

Drugi najčešće korišćen suplement je vitamin C. I njega valja koristiti u umerenim dozama jer u većim količinama može da izazove mučninu, povraćanje, dijareju, a dugotrajnim korišćenjem rizikuje se nastanak kamena u bubregu.

Doktor Stojanović ističe da su i u slučaju primene ovog vitamina rađene studije. Kod pacijenata obolelih od kovida 19, koji su deset dana uzimali osam grama vitamina C (što je ogromna količina), zajedno sa 50 miligrama elementarnog cinka - došlo se do zaključka da takva terapija nije smanjila trajanje simptoma. Zaključak je da velike doze nisu rešenje.Dobar imunitet je, pre svega, rezultat pravilne i kvalitetne ishrane, redovnog odmora i svakodnevnih fizičkih aktivnosti, upozorava prof. dr Radan Stojanović, klinički farmakolog, i podseća da su odgovorno ponašanje i vakcinacija jedini pravi načini prevencije tokom pandemije.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA