1236. - Umro srpski arhiepiskop i državnik Sveti Sava, otac srpske državotvornosti, prvi srpski arhiepiskop, prosvjetitelj, utemeljivač srpske diplomatije, prosvjete, literature, zakonodavstva, zdravstva. NJegove mošti su iz bugarske prijestonice Trnovo, gdje je umro na povratku iz Jerusalima u Srbiju, prenesene i sahranjene u manastiru Mileševa 6. maja 1237, jer je bugarski car Ivan Asen Drugi jedva pristao na zahtjev Savinog sinovca kralja Vladislava da ih prenese u otadžbinu - i Asen i Trnovljani su smatrali počivanje Savinog tijela kod njih za veliku milost Božiju. Najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, rođen kao Rastko Nemanjić, otišao je oko 1192. na Svetu Goru i zamonašio se u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon, a poslije očeve smrti 1200. vodio je državnu politiku s bratom - kraljem Stefanom Prvovjenčanim. U Nikeji je 1219. od romejskog /vizantijskog/ cara Teodora Prvog Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla Prvog Haritopula izdejstvovao autokefalnost /samostalnost/ Srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju, za čije je sjedište odredio manastir Žiču. Srpske zemlje je podijelio na deset episkopija i za episkope je postavljao samo Srbe. U Raškoj je bilo osam episkopija - Žiča, Ras, Toplica, Moravica, Dabar, Budimlje, Hvosno i Prizren, jedna u Zeti /na Miholjskoj Prevlaci u Bokokotorskom zalivu/ i jedna u Zahumlju /Ston na Pelješcu/. Arhiepiskopija i posebno najzapadnije episkopije na Prevlaci i u Stonu bile su glavna brana agresivnom papstvu, koje se učvrstilo na Balkanskom poluostrvu poslije Četvrtog krstaškog rata od 1202. do 1204. S putovanja po Bliskom istoku donio je velike svetinje - dijelove časnog krsta, dio Hristovog trnovog vijenca, igumansko žezlo koje mu je proročanstvom ostavio Sveti Sava Osvećeni iz Palestine, ikonu Bogorodice Trojeručice, nošenu u bojevima ispred vojske do propasti srpske srednjovjekovne države. Veoma obrazovan, napisao je manastirske tipike /monaški ustavi/ - Karejski, Hilandarski i Studenički. Kapitalni značaj imao je njegov prevod s grčkog "Šeste novele" Svetog cara Justinijana Velikog - koju je očistio od kasnijih nepravoslavnih dodataka - osnovni pravoslavni politički i državno-pravni dokument u kojem je objašnjena ideja simfonije /saglasje/ crkve i države. "Šesta novela" /Zakonopravilo ili Krmčija, od riječi krma - upravljanje/ sa srpskog je prevedena na jezike ostalih pravoslavnih naroda. Simbol simfonije je dvoglavi orao i prvi srpski dvoglavi orao predstavljao je Svetog Savu i njegovog brata Svetog kralja Stefana Prvovjenčanog /Sveti Simon/. U pravoslavnoj crkvi Svetog Savu nazivaju i Ravnoapostolni /ravan apostolima/ i Mirotvorac, jer je 1208. u manastiru Studenica nad mrtvim očevim tijelom koje je prenio sa Svete Gore izmirio braću Vukana i Stefana i tako zaustavio građanski rat koji je pod pritiskom Rimokatoličke crkve započeo Vukan, a diplomatskim misijama unosio je mir i među balkanske narode. NJegov kult je veoma snažan kod svih pravoslavnih naroda Balkana i u Rusiji. U djelu "Život gospodina Nemanje" /Sveti Simeon/ opisao je očev život. Zajedno s ocem, u junu 1198. od romejskog cara Aleksija Trećeg Anđela izdejstvovao je hrisovulju na osnovu koje je podigao manastir Hilandar, učinivši ga centrom srpskog crkvenog i književnog života.

1533. - Engleski kralj Henri Osmi oženio se Anom Bolen, prkoseći vrhu Rimokatoličke crkve u Vatikanu, koji mu nije dozvolio razvod od prve supruge Katarine Aragonske.

1579. - U Utrehtu pobunjene provincije Nizozemske - Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i Overajsel - pošto su propali svi pokušaji izmirenja sa španskom upravom, proglasile Utrehtsku uniju radi borbe protiv Španije. Provincije su se 1581. otcijepile od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobile nezavisnost i potom prihvatile naziv Holandija prema najvećoj i najbogatijoj provinciji.

1627. - Rođen irski hemičar i fizičar Robert Bojl, koji je otkrio zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi utvrdio razliku između smjese i hemijskog jedinjenja.

1736. - Rođen francuski matematičar, mehaničar i astronom Luj Lagranž, koji je sa 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u Torinu, a potom je radio u Akademiji nauka u Berlinu i na Politehničkoj školi u Parizu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije. Mnoga Lagranžova otkrića nose njegovo ime. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija I-II", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".

1869. - Osnovano Srpsko poljoprivredno društvo radi širenja stručnih znanja među seljacima, koje je postojalo do 1946, kad ga je ukinula komunistička vlast.

1874. - Rođen engleski pisac Vilijam Somerset Mom, oštar kritičar britanskog građanskog društva. Dosta je pisao i o egzotičnim zemljama. Djela: romani "LJudski okovi", "Mjesec i stoparac", "Kolači i pivo", "Pozorište", "Šareni veo", zbirke pripovijedaka "Treptaj lista", "Na kineskom platnu", "Istok i Zapad", drame "Lejdi Frederika", "Hljebovi i ribe", "Sveti plamen".

1882. - Rođena engleska spisateljica Adelina Virdžinija Stivn, poznata kao Virdžinija Vulf, koja je primjenjivala tehniku unutrašnjeg monologa i toka svijesti i pisala istančanim intelektualnim stilom. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Osjetljiva, zgrožena ratom, 1941. je izvršila samoubistvo. Djela: romani "Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".

1899. - Umro srpski socijalista Vasa Pelagić, prvi pobornik ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Ideju socijalizma u njenoj utopijskoj verziji prihvatio je u Rusiji, u kojoj je boravio od 1864. do 1866. kada je na Moskovskom univerzitetu studirao medicinu, istoriju i političku ekonomiju. U Brčkom, gdje je bio učitelj, osnovao je srpsku čitaonicu, jednu od prvih u Bosni. Bio je arhimandrit i upravnik Srpske pravoslavne bogoslovije u Banjaluci, u kojoj su školovani sveštenici i učitelji, odakle ga je zbog slobodoumnih školskih programa 1869. turska vlast prognala u Malu Aziju. Odatle se ruskom pomoću spasio 1871. i došao u Srbiju. Učestvovao je u bosansko-hercegovačkom ustanku 1875. Raščinjen je, a zbog širenja socijalističkih ideja protjerivan je i iz Srbije, čak zatvaran u ludnicu, a umro je u Požarevačkom zatvoru. NJegove knjige, čitane u svim dijelovima srpstva, štampane su još za njegovog života u oko 250.000 primjeraka i odigrale su veliku prosvjetiteljsku misiju. Djela: "Istorija bosanskohercegovačke bune", "Odgovor na četiri društvena pitanja", "Spas Srbije i srpstva", "Socijalizam i osnovni preporođaj društva", "Nauka i radni narod", "Blagodatnik", "Preobražaj škole i nastave", "Nova nauka o javnoj nastavi", "Umovanje zdravog razuma", "Poslanica bogu", "Koliko nas košta bog i gospodar", "Rukovođa za srpsko-bosanske, hercegovačke, starosrbijanske i makedonske učitelje".

1904. - Izašao prvi broj "Politike" koja je, zahvaljujući raznovrsnosti, odmjerenosti, nepristrasnosti i informativnosti, postala najčitaniji srpski dnevni list. Tome je posebno doprinijelo geslo "Politike" da - u konkurenciji mnogih listova koji su neskriveno navijali za režim ili za pojedine političke stranke - prije svega poštuje činjenice i drži distancu prema svima, nastojeći da ne bude predaleko od vlasti, ali ni preblizu, koje je dugo važilo u toj novinskoj kući. List je osnovao Vladislav Ribnikar, koji je bio i prvi urednik.

1918. - Radi gušenja kontrarevolucionarnih pobuna stvorena Crvena armija, koja se uspješno obračunala i sa stranom vojnom intervencijom protiv sovjetske Rusije i porazila nacističku NJemačku u Drugom svjetskom ratu. U njenom organizovanju ključnu ulogu imao je Lav Trocki.

1919. - Osnovano Društvo naroda, preteča UN.

1924. - U francuskom gradu Šamoni počele prve zimske Olimpijske igre.

1935. - Rođen državnik Portugala Antonio Ramaljo Janeš, predsjednik ove zemlje od 1976. do 1986.

1942. - Tajland u Drugom svjetskom ratu objavio rat Velikoj Britaniji i SAD.

1955. - SSSR formalno okončao ratno stanje s NJemačkom.

1971. - General Idi Amin vojnim udarom oborio predsjednika Ugande Miltona Obotea, ubrzo proglasio sebe predsjednikom i zaveo strahovladu u toj afričkoj zemlji.

1978. - Umro srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, autor potresne poeme "Stojanka majka Knežopoljka". Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor drame u sarajevskom pozorištu i urednik u beogradskoj izdavačkoj kući "Prosveta". Djela: roman "Ponornica", poeme "Ševa", "Zbor derviša", drama "Svjetlo na drugom spratu", komedije "Djelidba", "Večera", soneti "Ocvale primule".

1983. - Kineske vlasti preinačile u doživotnu robiju smrtnu kaznu izrečenu istog dana 1981. Mao Ce Tungovoj udovici Đang Čin.

1987. - Umro srpski slikar Predrag - Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, istaknuti predstavnik intimizma u srpskom slikarstvu. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju je stekao 1937. na izložbi u Parizu, gdje je dobio nagradu "Gran pri". Napisao je knjigu eseja "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".

1991. - Sobranje Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije usvojilo deklaraciju o nezavisnosti.

1992. - Ruski predsjednik Boris Jeljcin izjavio da će Rusija prestati da prijeti nuklearnim raketama američkim gradovima.

1996. - Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope odlučila da primi Rusiju uprkos oštrim kritikama zbog vojne intervencije u Čečeniji.

1999. - U centralnom dijelu Kolumbije u zemljotresu poginulo najmanje 1.200 ljudi.

2004. - Umrla Fani Blankers Koen, holandska atletičarka, olimpijska šampionka, najbolja atletičarka 20. vijeka.

2006. - Na palestinskim izborima pobijedio islamski pokret Hamas.

2010. - Stradalo je svih 89 putnika kada se avion "Etiopijan erlajnza" srušio u Sredozemno more samo nekoliko minuta po polijetanju sa aerodroma u Bejrutu.

2011. - Antivladine demonstracije u Egiptu koje su počele mirno, pretvorile su se u sukob demonstranta i policije, uz bacanje kamenica i upotrebu suzavca i vodenih topova. Označile su početak prvog talasa Egipatske revolucije, koja je na kraju dovela do smjenjivanja Hosnija Mubaraka poslije skoro 30 godina vlasti.

2015. - Umro Demis Rusos, grčki pop i rok pevač, koji je svjetsku slavu stekao sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. Bio je član rok grupe "Afroditino dijete".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.