Provjerili smo kakva je potražnja za jodom u bijeljinskim apotekama

Tek što smo zaboravili na masovno kupovanje toalet papira na početku pandemije, mnogi su sada pohrlili u apoteke. Pomama za tabletama joda koja ovih dana vlada u regionu i nekim zapadnim zemljama, polako se preliva i kod nas. Građani Bijeljine se tek sporadično raspituju za jodne preparate, a tableta kalijum jodida kod nas uopšte nema u prodaji. Stručnjaci upozoravaju da je uzimanje joda na svoju ruku besmisleno, kontraproduktivno i opasno.

Provjerili smo kakva je potražnja za jodom u bijeljinskim apotekama

U strahu od hipotetičkog nuklearnog rata povećala se potražnja za jodom, kalijum jodidom i sličnim proizvodima u nekim zapadnim zemljama i okruženju. Hrvati već masovno kupuju ove tablete, u toj mjeri da je moralo da reaguje i ministarstvo zdravlja. Austrijanci su za dan pokupovali sve zalihe kalijum jodida. U nekoliko banjalučkih apoteka rekli su da građani posljednjih nekoliko dana više nego ranije traže jod, konkretno tablete kalijum jodida, ali da ne mogu "na svoju ruku" da ih kupuju i uzimaju, jer nije u slobodnoj prodaji ida je za njega potrebna preporuka ljekara i recept. I u Federaciji BiH se građani povećano raspituju za tablete joda u apotekama. Provjerili smo kakva je situacija u Bijeljini.

U jednoj bijeljinskoj apoteci su nam rekli da se ne sjećaju da su ikad imali tablete joda, a nisu ih mogli naći na stanju provjerom u sistemu zaliha.

U drugoj apoteci su nam rekli da je potražnja za jodom bila velika na početku pandemije, ali da sada u kontekstu priče o nuklearnoj prijetnji nema prevelikih upita građana za jod, tek sporadičnih.

Magistar farmacije iz Bijeljine Jovana Miljušković Krstić ocjenjuje da je povećanja potražnja za tabletama joda besmislena, kontraproduktivna i opasna.

"Jako je teško nabaviti ovaj lijek...mislim da tablete joda nikad nismo ni imali u apotekama. Ne daje se isključivo na recept, jer je registrovan kao pomoćno ljekovito sredstvo" - navodi Miljušković Krstić.

Kako navodi, doći ćemo u situaciju da zloupotrebljavamo jako važan mineral za naš organizam, koji je prije svega lijek za brojne bolesti. Ističe da samostalno uzimanje ovoga lijeka može imati više štete nego koristi.

"Ovaj jod djeluje samo na blokiranje ugradnje radioaktivnog joda u štitnu žlijezdu, i ne štiti od drugih radioaktivnih izotopa. Ljudi misle da je upravo ovaj mineral zaštita od radijacije. Nije. I ne treba se uzimati na svoju ruku, prema nekim svojim dozama. To je slično situaciji kad su ljudi na početku pandemije koronavirusa na svoju ruku tražili i uzimali antibiotike" - navodi Miljušković Krstić.

U slučaju nukelarnog napada, jod bi imao djelotvoran učinak samo ukoliko se konzumira pola sata ranije. Što je u jednu ruku besmisleno. Jer ne možemo znati koje će to biti vrijeme.

"Uzimajući ga nekontrolisano i neumjereno mogao bi samo naštetiti. Davanje visokih doza joda nije smisleno kao bilo kakva prevencija prije bilo kakvog nuklearnog akcidenta. Dodaci ishrani koji sadrže nutritivne doza joda (ispod 1mg) potpuno su besmislene kod nuklearnih akcidenata, niti njihovo uzimanje ima smisla prije pretpostavljenih mogućnosti nuklearnih akcidenata. Apelujemo da građani ne kupuju tablete joda za tu namjenu" - ističe magistar farmacije.

Službeno preporučena dnevna doza iznosi 150 mikrograma, ta je doza mnogo manja od one koju koristi alternativna medicina. Preporučena dnevna doza joda je 13mg za normalnu funkciju tijela odnosno dvije kapi Lugolove otopine. Ako je riječ o bolesti, potrebne su veće doze, u iznosu od 6 do 50 mg, ali pod nadzorom stručnjaka. Akutno trovanje jodom je rijetko i obično nastaje pri dozama većim od jednog grama.

"Doze koje se daju kod nuklearnih akcidenata su vrlo visoke - 100mg za odraslu osobu i djecu iznad 12 godina. Takve doze se daju uglavnom jednokratno. Ovako visoke doze izazivaju akutni Wolff-Chaikoff efekat. To znači da dolazi do privremenog blokiranja stvaranja hormona štitnjače" - objašnjava Miljušković Krstić i naglašava da nesmotreno uzimanje ovako visokih doza joda kroz neki period ili uz ponavljanje može biti jako opasno po zdravlje pojedinca.

Inače, kalijum jodid je hemijski spoj, lijek i dodatak ishrani. Koristi se za liječenje hipertireoze, u hitnim slučajevima radijacije i za zaštitu štitne žlijezde kada se koriste određene vrste radiofarmaceutika. Prekomjerni unos joda može uzrokovati uvećanje, upalu i rak štitnjače. Iako je štitnjača u prosjeku teška oko 30 grama, u fiziološkim uslovima proizvede dovoljno hormona za sve ostale stanice u tijelu. S pravom nosi ime štitna, jer poput štita čuva naše mentalno i fizičko zdravlje. Pritom je važno naglasiti da je uzimanje kalijum jodida efikasno jedino nekoliko sati prije ili šest sati poslije izloženosti zračenju. Po pravilu treba primjeniti samo jednu dozu kalijum jodida, a zaštitni efekat traje oko 24 sata.

NAPOMENA: NIKAKO NEMOJTE UZIMATI NI KALIJUM JODID, NITI DRUGE LIJEKOVE NA SVOJU RUKU

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.