U Udruženju građana "Franak" iz Sarajeva kažu da imaju pritužbe preko 500 korisnika kredita u francima, mahom u Hypo banci, na postupanje banke kroz pogrešan obračun kamate i, kako tvrde, nezakonito plasiranje zajmova u stranoj valuti.

Ocijenili su pozitivnim presudu prvostepenog banjalučkog suda, izražavajući očekivanje da će ona uskoro postati pravosnažna i služiti kao osnov za postupanje drugih pravosudskih institucija u BiH.

Iz presude je vidljivo da Hypo banka, iako ugovorom obavezna, nije smanjivala kamatu na kredite vezane za franak od 2008. do ove godine kada se Libor (londonska međubankarska kamatna stopa) snižavao. Stoga je Hypo banci naloženo da tužiocima isplati nelegalno prisvojeni novac sa zateznom kamatom i sudskim troškovima u ukupnom iznosu od oko 6.000 KM.

U Hypo banci nisu htjeli komentarisati konkretan slučaj, navodeći da presuda nije pravosnažna i da će na nju uložiti žalbu. Tvrde da su klijenti potpisanim kreditnim ugovorima "prihvatali tržišne uslove koji određuju i poslovanje banaka i koji u konačnici utiču na iznos kamatnih stopa".

"Ovo je ohrabrujuća naznaka da se pravosuđe pomjera sa mrtve tačke i staje u zaštitu potrošača. Banjalučki sud mora da služi kao primjer Kantonalnom sudu u Mostaru, koji već dvije godine u ladicama drži tužbe oštećenih klijenata podnesene protiv Hypo banke", kazao je Aris Seferović, potpredsjednik Udruženja "Franak".

On izražava uvjerenje da će ovaj slučaj "otvoriti oči" i mnogim klijentima banaka koji, zbog neupućenosti i niske finansijske pismenosti, još nisu ni svjesni da su oštećeni od strane nesavjesnih banaka. Očekuje, takođe, da će Hypo banka suočena s novim okolnostima sama početi da rješava žalbe klijenata. Presuda protiv banjalučke Hypo banke snažno je odjeknula i u zemljama okruženja.

Dejan Gavrilović, predsjednik Udruženja "Efektiva" iz Beograda, kazao je za "Nezavisne" da ih raduje da su i sudovi u BiH krenuli putem Srbije u kojoj postoji već pet prvostepenih presuda po gotovo identičnim stvarima u kojima su učestvovale tri banke među kojima i Hypo banka.

Marko Đogo, stručnjak za bankarski i monetarni sistem iz Istočnog Sarajeva, kaže da je ovakva presuda bila očekivana s obzirom na masu žalbi klijenata na postupanje pojedinih banaka.

"Naglasio bih da nisu sve banke učestvovale u nečasnim radnjama, ali da je takvih pojava bilo, to je jasno. I sama naknadna izmjena Zakona o bankama u RS, koja je regulisala zaštitu korisnika finansijskih usluga i striktno propisala da promjenljive kamate više ne smiju biti neodredive, pokazuje da je nepravilnosti u domenu obračuna kamata bilo", ukazao je Đogo.

Borka Surov, glavni tržišni inspektor RS, koja je 2009. i 2010. godine reagujući na žalbe potrošača, podnijela masu prekršajnih prijava protiv pojedinih banaka, kaže da konkretna presuda Osnovnog suda u Banjaluci na neki način pokazuje opravdanost inspekcijskih prijava, iako se u prvom slučaju radi o stambenom, a u njihovom o potrošačkim kreditima.

"Banke nisu smjele podizati kamate, a da nisu definisale uslove promjene kamate. Ostalo mi je upečatljivo njihovo objašnjenje da im je postupanje diktirao pad njihove finansijske moći, a nisu imali odgovora kada smo ih pitali da li su smanjili kamatu kada je klijentu opala finansijska moć", ističe ona.

U Agenciji za bankarstvo RS juče je bilo nemoguće naći sagovornika na ovu temu, jer su svi čelnici te institucije i ombudsman za bankarski sistem u isto vrijeme na godišnjem odmoru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.