Dogodilo se na današnji dan - 22. maj

Danas je nedjelja, 22. maj, 142. dan 2022. Do kraja godine ima 223 dana.

Dogodilo se na današnji dan - 22. maj
FOTO: Depositphotos

337. - Umro rimski car Flavije Valerije Konstantin Veliki, prvi rimski car koji je u hrišćanstvu potražio oslonac i crkvi dao privilegije, najznačajniji među rimskim imperatorima rođenim na tlu današnje Srbije - 280. u Nišu. Carem su ga 306. proglasili rimski legioni u Britaniji, poslije čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim dijelom Rimskog carstva. Od 312. je vladao zajedno sa carem Istočnog Rimskog carstva Valerijem Likinijem, a poslije pobjede nad njim 324. sam cijelim Carstvom do smrti. S Likinijem je 313. izdao Milanski edikt o slobodi vjeroispovijesti hrišćana. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je Crkvi da suzbije arijevsku jeres kako bi okončao rasprave i ujedinjeno hrišćanstvo stavio pod svoju kontrolu. Osnovao je 330. Konstantinopolj - Carigrad, novu prijestonicu Rimskog carstva.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

1455. - Bitkom kod Sent Albansa - u kojoj je vojska dinastije Lankaster potukla snage kuće Jork - u Engleskoj je počeo četrdesetogodišnji dinastički "Rat dvije ruže".

1813. - Rođen njemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac njemačke muzičke drame, uz Đuzepea Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. vijeka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz njemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima njemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši "jedinstveno umjetničko djelo", u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umjesto široko raspjevanih arija, upotrijebio je dramatični ariozo. Djela: muzičke drame "Parsifal", "Tanhojzer", "Holanđanin lutalica", "Rienci", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberški majstori pjevači", "Nibelunški prsten", koji se sastoji od četiri drame - "Rajnsko zlato", "Valkira", "Zigfrid", "Sumrak bogova", muzičko-filozofske studije "Umjetničko djelo budućnosti", "Umjetnost i revolucija", "Opera i drama".

1833. - U Čileu usvojen ustav kojim je data veća vlast predsjedniku, a rimokatolička vjera proglašena državnom religijom.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

1859. - Rođen engleski pisac Artur Konan Dojl, ljekar po profesiji, koji se proslavio kao autor kriminalističkih romana i pripovijedaka u kojima su glavni junaci izmišljeni detektiv Šerlok Holms i njegov prijatelj dr Votson, začevši tako detektivsku literaturu. Znatno manju pažnju je privukao najboljim djelima, solidnim istorijskim romanima. Plemićku titulu dobio je 1902. za zasluge u odbrani britanskih interesa, posebno u drugom Burskom ratu. Poslije pogibije sina u Prvom svjetskom ratu, odao se spiritualizmu. Djela: romani "Grimizna studija", "Pustolovine Šerloka Holmsa", "Uspomene Šerloka Holmsa", "Baskervilski pas", "Bijeli odred", "Izgubljeni svijet", "Veliki burski rat", istorijska studija "Istorija britanskog pohoda u Francuskoj i Flandriji", djelo o spiritualizmu "Istorija spiritualizma", memoarska proza "Uspomene i pustolovine".

1873. - Umro italijanski pisac Alesandro Manconi, koji je prvi u italijanskom romanu seljacima dodijelio ulogu književnih junaka i nastojao da književni jezik bude sredstvo saopštavanja ne samo za odabrani sloj nego za cjelokupan narod. Strasno se zalagao za ujedinjenje Italije, snažno podržavajući nacionalni pokret "Rizorđimento" /preporod/ četrdesetih godina 19. vijeka. Pisao je lirske pjesme, tragedije i romane. Djela: roman "Vjerenici", posmrtna oda Napoleonu Prvom Bonaparti "Svete himne", drame "Grof Karmanjola", "Adelki".

1885. - Rođen vođa italijanskih socijalista Đanđakomo Mateoti, koga su u junu 1924. kidnapovali i ubili fašisti, poslije govora ranije tog dana u parlamentu u kojem je dokumentovano razobličio njihove prevare i nasilje na izborima. Potiče iz bogate porodice, završio je prava i veoma mlad je postao vatreni socijalista. Poslije istupanja iz Socijalističke partije Italije u oktobru 1922, postao je generalni sekretar novostvorene Socijalističke unitarističke partije. Izuzetno se hrabro borio protiv fašizma i mučko ubistvo je izazvalo veliki revolt italijanskog javnog mnjenja, a njegovo ime je postalo simbol antifašističke borbe i u Drugom svjetskom ratu nosilo ga je više socijalističkih jedinica u pokretu otpora.

1885. - Umro francuski pisac Viktor Igo, najveći pjesnik Francuske 19. vijeka i rodonačelnik francuskog realizma. Bio je veoma angažovan u političkom životu, isprva kao monarhista, potom kao republikanac. Pod Lujem Filipom postao je per Francuske i akademik, a 1848. poslanik u Ustavotvornoj skupštini. Poslije državnog udara Napoleona Trećeg 1851. protjeran je i živio je u izgnanstvu u Belgiji i Engleskoj, ali kad je 1870. palo Drugo carstvo, trijumfalno je dočekan u Parizu, gdje je do smrti 1885. neumorno stvarao. Napisao je 1876. vatreni članak "Za Srbiju". Pisao je pjesme, drame, romane, eseje, pamflete. Djela: romani "Jadnici", "Bogorodičina crkva u Parizu", "Rabotnici na moru", drame "Ernani", "Lukrecija Bordžija", "Rij Blaz", političko-satirična zbirka pjesama protiv Napoleona Trećeg "Kazne", pamflet "Napoleon Mali".

1907. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz djela Vilijama Šekspira, prvi glumac kome je za života dodijeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada: "Emi" za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je nagradu "Oskar" za film "Hamlet". Ostali filmovi: "Henri Peti", "Ričard Treći", "Princ i igračica", "Tri sestre", "Orkanski visovi", "Rebeka", "Ledi Hamilton", "Keri", "Otelo", "Spartak", "Kartum", "Ponos i predrasuda", "Bani Lejk je nestala", "Maratonac".

1915. - U najvećoj željezničkoj nesreći u britanskoj istoriji, u sudaru dva voza, u Škotskoj, poginulo je 227 ljudi.

1918. - NJemački avioni su napali Pariz u Prvom svjetskom ratu.

1939. - Dvojica diktatora - vođa njemačkih nacista Adolf Hitler i vođa italijanskih fašista Benito Musolini - potpisali su desetogodišnji "čelični pakt" NJemačke i Italije o političkom i vojnom savezu.

1943. - U Moskvi objavljeno raspuštanje Komunističke internacionale, poznate kao Kominterna, osnovane u Moskvi 1919. Izvršni komitet je obrazložio da se Kominterna raspušta pošto je takav organizacioni oblik udruživanja radničke klase prevaziđen, pa je "čak postao smetnja i kočnica daljeg učvršćenja nacionalnih radničkih pokreta". Važniji je bio neizrečeni razlog - Staljin se odrekao Kominterne da bi izbjegao prigovore zapadnih saveznika da ona ometa lojalnu saradnju u sklopu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu.

1967. - Više od 320 ljudi poginulo u požaru u robnoj kući "L'inovasion" u belgijskoj prijestonici - Briselu.

1970. - Umro Bojan Stupica. Arhitekta, scenograf, glumac i reditelj u pozorištu i na filmu, Stupica je živio, radio i sagoreo u pozorištu. Suština njegove prirode bila je stvaralaštvo, bez obzira kojim se sredstvima izražavao - dovodeći glumce iz svih krajeva Jugoslavije u Jugoslovensko dramsko pozorište ili kada je birao kamenčiće za fasadu Ateljea 212. U LJubljani, Osjeku, Skoplju, Zagrebu i Beogradu gotovo da nema pozorišnog gledaoca koji nije vidio bar jednu od njegovih predstava: "Dundo Maroje", "Leda", "U agoniji", "Aretej", "Kavkaski krug kredom", "Opera za tri groša", "Idiot", "Glorija", "Bogojavljenska noć", "Braća Karamazovi "... Sedmojulska nagrada za životno djelo, 1965. godine, samo je jedno od mnogobrojnih priznanja ovom nadahnutom i neumornom kulturnom posleniku.

1972. - Predsjednik SAD Ričard Nikson doputovao u Moskvu kao prvi šef američke države koji je posjetio SSSR.

1972. - Cejlon postao republika u okviru britanskog Komonvelta pod nazivom Šri Lanka.

1973. - SAD i Velika Britanija stavile veto u Savjetu bezbjednosti UN na rezoluciju o proširenju trgovinskih sankcija protiv Rodezije koje bi uključivale i južnu Afriku i portugalske kolonije u Africi.

1985. - Od eksplozije automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo 60 i ranjeno 190 ljudi.

1989. - Indija uspješno isprobala prvu raketu "zemlja-zemlja", srednjeg dometa, postavši jedna od malobrojnih država koje raspolažu balističkim raketama.

1992. - U bolnici u Banjaluci umrla prva beba zbog nestašice kiseonika, jer - tokom borbi u građanskom ratu u BiH srpskih jedinica protiv muslimanskih i hrvatskih snaga za koridor kod Brčkog - SAD i ostale zapadne zemlje nisu dozvolile dopremanje humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom dijelu Republike Srpske. Do 19. juna 1992. u Banjaluci je umrlo 12 beba, koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice, jer ne postoji cilj kojim će ikad iko moći da opravda korišćenje takvog sredstva.

1992. - SAD uvele političke i diplomatske sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije.

1992. - Generalna skupština u članstvo UN primila Sloveniju, Hrvatsku i BiH.

1992. - U Najrobiju potpisana Konvencija o očuvanju biološke raznovrsnosti - ovaj datum obilježava se kao Svjetski dan biodiverziteta.

1993. - U Kambodži održani prvi višepartijski izbori poslije više od dvije decenije.

1993. - Atinjani protestovali zbog najavljene vojne intervencije NATO u Republici Srpskoj.

1994. - Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u nastojanju da zauzmu glavni grad te afričke zemlje.

1997. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko potpisali u Kremlju Statut saveza dviju zemalja, kojima nije predviđeno stvaralje jedinstvene države, već stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i koordinacije unutrašnje i spoljne politike.

1999. - Najmanje sedam šiptarskih terorista poginulo na sjeveru Albanije, u blizini granice SR Jugoslavije, od bombi izbačenih iz NATO aviona. U sjedištu pakta u Briselu incident je opisan kao "slučajna greška", jer su NATO piloti mislili da gađaju "srpske položaje".

2001. - BiH i SRJ sklopile sporazum o uspostavljanju Međudržavnog savjeta za saradnju.

2001. - Francuski parlament usvojio zakon kojim se ostrvu Korzika daju veća ovlaštenja.

2004. - Završen filmski festival u Kanu, na kojem je "Zlatnu palmu" osvojio film američkog reditelja Majkla Mura "Farenhajt 9/11", dok je "Život je čudo", film srpskog režisera Emira Kusturice, nagrađen priznanjem "Nacionalna edukacija".

2008. - Vlada Republike Srpske formirala Koordinacioni tim za istraživanje ratnih zločina.

2016. - Preminuo Velimir Bata Živojinović, legenda srpskog i jugoslovenskog glumišta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA