Ivi Sanaderu za prvi posao provizija 3,5 milijuna kuna

Unosan biznis – Austrijski istražitelji u veljači USKOK-u poslali dokumente iz Hypo banke.

REGION I SVIJET

Poslovanje je navodno počelo poslije dogovora Tuđmana i Mocka, a bivši je premijer kredit za gradnju veleposlanstava 1995. godine dogovorio s austrijskom bankom i za to dobio novac.

Pola milijuna eura provizije od kredita što ih je 1995. godine Hypo banka odobrila Vladi za gradnju veleposlanstava tek je prvi "posao" koji je bivši premijer, tada zamjenik ministra vanjskih poslova, Ivo Sanader ugovorio s čelnicima te banke Wolfgangom Kultererom i Günterom Striedingerom. Dokumenti iz banke koje su austrijski tužitelji poslali USKOK-u upućuju na to da je bilo više takvih kredita i provizija, a sada je na domaćim tužiteljima da ih istraže. Jer u dokaznom materijalu iz istražnog spisa protiv Sanadera, otvorenog zbog sumnji u ratno profiterstvo, i službene su bilješke spomenutih menadžera Hypo banke. U njima se, kako doznajemo, navode tijek i rezultati poslovnog dogovora s tadašnjim zamjenikom Mate Granića, a ističe se zaključak da je provizija od pet posto kredita namijenjena kupnji veleposlanstava (od 140,000.000 šilinga kredita Sanaderu je u džep otišlo 7,000.000, što je protuvrijednost od oko 3,5 milijuna kuna) iznos koji označava tek početak suradnje. Uz ove napomene pohranjene su i isplatnice mita izdane na Sanaderovo ime. Ti dokumenti dijelom pokazuju kako je Hypo banka ušla u Hrvatsku i u njoj poslovala.

Na Mockov poticaj

Poslovanje s Hypo bankom navodno je započelo poslije dogovora između tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana i austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka o tome da Austrija financijski pomogne u stvaranju mreže hrvatskih veleposlanstava. Rezultat toga dogovora bio je da su menadžeri tada još male i nepoznate austrijske banke, Wolfgang Kulterer i Günter Striedinger, došli u Hrvatsku i u vezi s kreditom sastali se s ministrom vanjskih poslova Granićem. O tome sastanku i o kreditu Granić je nedavno svjedočio u USKOK-u. Prema onome što je rekao i što se do sada o svemu doznalo, Granić je tek primio austrijske bankare i načelno s njima porazgovarao, a onda ih je usmjerio na svojeg zamjenika Sanadera koji je s njima nastavio pregovore i ugovorio sve pojedinosti. Kao USKOK-ov svjedok Granić je ustvrdio da je sam kredit neupitan te da je bio dobar poslovni potez jer ga je Hypo banka dala uz kamatu 8 posto godišnje, dok su kamate bile dva posto na mjesec. Kredit je bio odobren na pet godina i cijeli je vraćen. Bilješke o proviziji za kredit hrvatskoj Vladi što su ih prije 15 godina sastavili Striedinger i Kulterer, koji su danas i sami zbog malverzacija u Hypo banci pod istragom austrijskih tijela kaznenog progona, upozoravaju na to da su sredstva za kupnju veleposlanstava bila prvi posao koji je Sanader ugovorio s tom bankom. Taj podatak trebao bi, barem dijelom, pridonijeti i konačnu rasvjetljavanju tvrdnje Milene Šenator, financijske direktorice u Globus grupi Miroslava Kutle od 1994. do 1997. godine, da je Kutle isplatio Sanaderu 1995. i 1996. godine 800.000 DEM provizije za sređivanje kredita od četiri milijuna maraka u Hypo banci. M. Šenator o tome je svjedočila policiji i DORH-u još 2000. godine. Tada je istražiteljima predala Kutlinu bilježnicu u kojoj su bile zabilježene njegove isplate. Optužbe je ponovila prije šest mjeseci, no istraga o tome još nije završena. Ispadne li da je Kutlina isplata Sanaderu bila prije dogovaranja kredita što ga je Hypo banka dala Vladi za kupnju veleposlanstava, tvrdnje M. Šenator mogle bi se ozbiljno poljuljati. Prema nekim informacijama, Devizni inspektorat Ministarstva financija prije desetak godina provodio je istrage u Hypo banci i tada su navodno naišli na tragove kredita za koje je Sanader uzimao provizije. Spominje se i kredit koji je 1996. godine bio odobren Dioni, koja je tada bila u Kutlinu vlasništvu, od tri milijuna američkih dolara na tri godine, uz kamatu od 6,8 posto.

"Ovo je reket"

Prije mjesec dana, u intervjuu za Radio Federaciju BiH, Kutle je demantirao tvrdnje da je Sanaderu dao proviziju za kredit u Hypo banci. - Ne postoji provizija od 20 posto, već reket - ustvrdio je nedavno Kutle. I Sanader se očitovao o optužbama da je bio posrednik i sređivao kredite pri Hypo banci, za što je uzimao provizije. Još 22. prosinca 2010. godine iz pritvora u Salzburgu putem videozida dva je sata odgovarao na pitanja istražnog povjerenstva koruškog parlamenta. Tada je negirao da je uzimao bilo kakve provizije od menadžera Hypo banke. Dokumentaciju koja govori suprotno naši su tužitelji od Austrijanaca preuzeli 23. veljače 2011. godine.