Milijarde iz dijaspore život znače: Novčane doznake iz inostranstva koje stižu u Srpsku rastu iz godine u godinu

Ako imaš nekog svog u Nemačkoj to je kao da si dobio na lutriji. Mnogi građani u BiH i RS, na sreću imaju rodbinu u inostranstvu koja im šalje novac svaki mjesec. Ovaj novac omogućava hiljadama porodica u RS i BiH da lakše „preguraju“ mjesec. U prvom kvartalu ove godine ukupni transferi iz dijaspore prema BiH iznose 1.04 milajrede maraka, podaci su Centralne banke BiH ustupljni Novostima.

Milijarde iz dijaspore život znače: Novčane doznake iz inostranstva koje stižu u Srpsku rastu iz godine u godinu
FOTO: riverlim/DepositPhotos

Ukoliko se nastavi ovim tempom ova godina bi mogla biti rekorda po doznakama iz inostranstva i da nadmaši prošlogodišnji priliv od koji je iznosio 4.36 milijardi maraka. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Poređenja radi u 2020, godini iz inostranstva je stiglo 3.88 milajrdi maraka. Sagovornici Novosti kažu da bez novca iz inostranstva većina građane bi bila socijalna kategorija. Direktor udruženja ekonomista RS, Saša Grabovac, ističe da korist od inostranog priliva novca imaju svi, ali da je najčešće reč o pojedincima koji primaju neku vrstu socijalne pomoći.

– Najviše koristi imaju oni koju kroz te novčane doznake iz inostranstva primaju pomoć za svoje porodice. Najčešće za svoje
egzistencijalne potrebe, te retko i da priušte sebi usluge i proizvode koji prelaze u zonu višeg standarda – rekao je on, te naglasio da ovi prilivi predstavljaju amortizer socijalnog mira. Prema njegovim rečima, korist od ovih novčanica osim pojedinaca ima i društvo, posebno oni koji nešto prodaju, pružaju usluge i kupuju proizvode te da bi se smanjenje ovih priliva značajno odrazilo i na ekonomiju RS.

– Ako dođe do povećane potražnje povećana je i ponuda, samim tim i priohodi po osnovu raznih vrsta poreza, posebno na osnovu PDV. Vrlo direktno se odražavaju i na budžet na svim nivoima vlasti, a vrlo dobro znamo da se iz tog budžeta finansiraju sve one funkcije koje su neophodne u jednoj državi, kao što su zdravstvo, policija – objasnio je Grabovac.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Ekonomista Miloš Grujić objašnjava da novčane doznake i ostali lični transferi dijaspore čine više od deset odsto bruto domaćeg proizvoda BiH.

– Po tome je BiH na vrhu liste zemalja Evrope. Veruje se da je iznos doznaka iz dijaspore čak i dvostruko veći jer dio dovca u BiH bude dostavljen putem neformalnih neposrednih novčanih transfera – „iz ruke u ruku” ili neformalnih posrednih – preko prijatelja ili vozača autobusa, pojašnja Grujić.

On kaže i da se rast doznaka često prikazuje i doživljava kao pozitivna stvar, ali ima i druga strana medlje.

– Tužna istina je da one ukazuju na iseljavanje naših građana. Očekujem da se sličan trend – rast doznaka još neko vreme nastavi.

Prvo zbog odlazaka u inostranstvo naših građana mlađe životne dobi i zbog veliko broja ljudi koji još primaju penzije iz
inoistranstva. Međutim, ostaje sve manje ljudi kojima bi se novac mogao slati.

Ljudi naše generacije, koji se odsele odavde nemaju želju da ulažu novac ovde niti da se vrate. Plašim se da ću za nekoliko godina biti sagovornik na temu da oni koji su otišli nemaju kome slati a iznos doznaka iz inostranstva se smanjuje,
istakao je Grujić.

Vladimir Blagojervić portparol Privredne komore RS kaže da novac iz dijapsore utiče na kupovnu moć stanovništva a to odražava na promet roba na domaćem tržištu.

– Najviše tog novca građani troše u trgovačkom sektoru.Samim tim što novac ide u potrošnju i kupuje se roba koja je oprezovana dio novca odlazi i u budžetu, poručio je Blagojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA