Za deceniju poslali 25 milijardi KM: Dijaspora šakom i kapom pomaže svojima u BiH

  • BiH
  • 19. Aug 2022.

Da im nije rođaka iz inostranstva i njihove nesebične pomoći, mnogi građani Bosne i Hercegovine jedva da bi mogli da prežive a da ne zaglibe u kredite, koje bogzna kada i kako bi mogli da vrate.

Za deceniju poslali 25 milijardi KM: Dijaspora šakom i kapom pomaže svojima u BiH
FOTO: NIKOLA MORAČA/RINGIER

Finansijska podrška dijaspore posebno nam je dragocjena u posljednjih par godina, odnosno periodu u kojem se na epidemiju korona virusa naslonila velika ekonomska kriza, čije se posljedice lome i preko naših leđa.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Popravljanje standarda

Samo u prvom tromjesečju ove godine, kako pokazuju podaci Centralne banke, naši ljudi, koji žive i rade širom bijela svijeta, svojima u BiH poslali su oko 742 miliona KM, što je prilično više nego u istom periodu ranijih godina.

– Ukupni tekući transferi u prvom kvartalu 2022. godine iznose oko 1,04 milijardi KM. Od ovog iznosa, na personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva, odnosi se oko 742 miliona KM, a na ostale tekuće transfere oko 302 miliona KM, od čega se na penzije iz inostranstva odnosi oko 273 miliona KM – kažu za Srpskainfo u ovoj banci.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Kad se u obzir uzme novac koji im šalju nekim drugim kanalima ili lično daju kad dođu ovamo, jasno je da je riječ o daleko većoj svoti kojom dijaspora popravlja standard rođaka u domovini.

Zvanična statistika pokazuje da su doznake u konstantnom porastu, te da su podbacile samo u 2020, kada je u cijelom svijetu bjesnila pomenuta epidemija. Te godine, iz dijaspore nam je stiglo oko 2,52 milijarde KM. Međutim, lični transferi su već sljedeće godine, sa 3,04 milijarde KM, oborili rekord. U posljednjih 10 godina doznake su iznosile 25,45 milijardi KM.

Deseti dio BDP

Ekonomisti naglašavaju da su novčane doznake iz inostranstva značajan izvor sredstava za BiH, te da pokrivaju njene platnobilansne potrebe.

– Ako poredimo iznos ukupnih doznaka sa BDP, vidjećemo da se on kreće oko 10-11 odsto, što je vrlo značajno. Takođe, deceniju unazad, zaduženje države je manje od pristiglih doznaka, a inostrani transferi omogućavaju privilegiju ovdašnjoj vlasti da komotnije može da se ponaša. To su prihodi koji materijalno utiču na to da je makroekonomska situacija u BiH stabilna – objašnjava za Srpskainfo ekonomista Slaviša Raković.

Dodaje da je rast doznaka konstantan i da se, prije svega, odnosi na povećanu emigraciju našeg stanovništva prema zapadnim zemljama.

–  Baratamo brojkom od nekoliko stotina hiljada ljudi koji su otišli, a koji ovde imaju rodbinu. Slanjem novca popunjavaju njihove kućne budžete i čine da njihovi rođaci nešto bolje žive – naglašava Raković.

Iz agencija koje vode naši ljudi, a koje posluju u inostranstvu, poručuju da porast doznaka ne ukazuje samo na kontinuirani odlazak ljudi iz BiH u inostranstvo, već i porast tog broja iz godine u godinu.

– U tim odlascima, u 90 odsto slučajeva prvo odlazi jedan član domaćinstva, posebno ako se radi o porodičnim ljudima. Dakle, ako ode muž, odnosno otac, on neminovno većinu svoje zarade u Njemačkoj šalje porodici u BiH. Kada se desi spajanje porodice, nakon godinu-dvije, ta ista osoba počinje da šalje manje novca. U nastavku 2022. godine, u drugom i trećem kvartalu, uslijediće određena stagnacija u oficijelnom slanju novca zbog godišnjih odmora, a onda će se taj broj uvećati u posljednjem kvartalu – objašnjava za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz agencije za posredovanje u zapošljavanju “Skener global” Minhen.

Kredit

Naglašava da su naši ljudi mnogo puta do sada dokazali da, kada god se dešava izraženija kriza u zemlji porijekla, nesebično pomažu svoje najbliže i porodice u domovini.

– To je, za razliku od domicilnog stanovništva, nešto što nikada nije dolazilo u pitanje. Neki naši građani, kada postignu spajanje porodica, znatno manje šalju novac u BiH, ali to je daleko manji broj – ističe Vidić.

Milenko S, vozač iz Banjaluke, kaže da ne zna šta bi da mu ne pomaže brat, koji živi u Frankfurtu.

– Žena koja radi kao trgovac i ja mjesečno zaradimo 1.700 KM, a imamo dva školarca. To znači da bismo, bez bratove pomoći, mogli da poplaćamo režije, kupimo ono najosnovnije i gledamo kud sunce hoda. Posebno je teško unazad par godina, kada su počele da nas poklapaju razne krize. Međutim, brat mi redovno šalje pare, nekad preko banke, a nekad sam donese. Ove godine, kad su krenula nesretna poskupljenja, a ljudi kupovali samo ono što su morali, mi zaista nismo bili ni bez čega, i to zahvaljujući njemu. Kad dođe, donese i raznih namirnica, tako da i tu uštedimo. Da nam nije ove pomoći, svake jeseni bismo morali da dižemo kredite, a bog sami zna kako bismo ih vraćali – kaže sagovornik Srpskainfo.

LJUDI SVE LOŠIJE ŽIVE

U udruženjima potrošača kažu da nije čudno što doznake rastu, s obzirom da sve više naših ljudi odlazi, dok oni koji ostaju sve lošije žive.

– Naši ljudi tamo imaju veća primanja i priliku za dodatne poslove, što većina i radi da bi ovamo slala novac. Da nije dijaspore, većina naših građana, posebno starijih, ostala bi bez ogreva i mnogih drugih stvari. Takođe, ljudi koji rade vani dosta novca svojima donose lično, a kad dođu mnogo troše i u trgovinama, restoranima i drugim radnjama – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora Murisa Marić.

Naglašava da ljudi iz BiH odlaze kako zbog loših primanja, tako i zbog sveukupne situacije u državi u kojoj ne vide bolju budućnost.

– Nekad su u inostranstvo išli samo otac ili majka, a sad idu cijele porodice. Ide ko god može – kaže Marićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA