Republikanci preuzimaju Kongres SAD

Sljedeće sedmice, tačnije 8. novembra će se održati izbori za Kongres Sjedinjenih Američkih Država koji se sastoji od dva doma: Predstavničkog doma i Senata. Po pravilu, izbori se održavaju prvog utorka posle prvog ponedeljka u novembru. Izbori se održavaju svake dvije godine, što znači da se mogu preklopiti sa predsjedničkim izborima, ili mogu biti održani, kao ove godine, u sred predsjedničkog mandata aktuelnog predsjednika.

Republikanci preuzimaju Kongres SAD
FOTO: Depositphotos

Predstavnički dom broji 435 kongresmena koji se biraju na mandat od 2 godine, i mogu biti reizabrani neograničen broj puta. Ove godine se bira svih 435 članova Predstavničkog doma. Svaki od kongresmena predstavljaju svoj okrug, i zastupaju interese svojih sugrađana, i nije neobično da kongresmen ne glasa u skladu sa interesom svoje partije, ako to nije u interesu okruga iz koga dolazi. Ako ste gledali popularnu seriju Kuća od karata (House of Cards), onda će vam biti sve jasno, a ako niste, toplo vam preporučujem da je odgledate. Jedno od najznačajnijih ovlaštenja Predstavničkog doma jeste mogućnost pokretanja procedure za opoziv predsjednika, čuveni impičment (impeachment).

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Svaka od 50 konstitutivnih država SAD ima u Senatu dva predstavnika, bez obzira na broj stanovnika. Za razliku od Predstavničkog doma, koji je brojniji i više demokratski, Senat kao legislativni organ je manji ali je i više aristokratski. Članovi Senata se biraju na period od 6 godina, ali se svake dvije godine vrši izbor 1/3 članova. Senat aktivno učestvuje u spoljnoj politici SAD, može da inicira ili završi rat, sklapa međunarodne sporazume, gdje recimo sa 2/3 glasova može da odobri ili odbije sporazum koji je potpisao predsjednik, i ima ovlaštenja da imenuje članove kabineta, ambasadore i federalne sudije. Na kraju, Senat donosi odluku u slučaju pokrenutog impičmenta predsjednika ili nekog od članova kabineta, od strane Predstavničkog doma. Ove godine, se bira 35 od ukupno 100 članova Senata SAD.

Prema analizi časopisa Politiko (Politico), trka za Senat je izjednačena, dok će Republikanci vrlo vjerovatno dobiti izbore za Predstavnički dom. Države koje će odlučiti izbore za Senat su Viskonsin, Džordžija, Pensilvanija, Nevada, i Arizona. Si-En-En (CNN) prema dva modela predviđa tijesnu većinu koju imaju Republikanci nakon ovih izbora, u prvom slučaju 51:49, a u drugom 52:48. Slična predviđanja daje i renomirani časopis The Economist, koji navodi da su Demokrate krajem ljeta imale prednost uprkos velikoj inflaciji i lošem rejtingu predsjednika Bajdena, ali kako su se izbori bližili, Republikanci su kampanju fokusirali upravo na inflaciju i porast stope kriminala, što je očigledno dalo rezultata, i prema poslednjim istraživanjima omjer ide u korist Republikanske partije 50.7:49.3 u trci za Senat, a u trci za Predstavnički dom 224.9:210.1

Iako se spoljna politika Sjedinjenih Država ne mjena preko noći, i iako nije na prioritetnom mjestu kod glasača, u slučaju preuzimanja oba doma od strane Republikanaca, to će značajno uticati na spoljnu politiku, a prije svega na podršku Ukrajini, jer će predsjednik Bajden i trenutna administracija morati da se fokusiraju na unutrašnje probleme. To se može naslutiti i iz izjava Donalda Trampa koji kritikuje odluku Kongresa o najnovijem paketu pomoći Ukrajini u iznosu od 40 milijardi dolara kada se “američki roditelji bore da prehrane djecu”. Većina u oba doma takođe znači da predsjednik Bajden neće imati podršku u imenovanju (novih) spoljnopolitičkih zvaničnika. Donald Tramp se već spominje kao mogući republikanski kandidat za predstojeće predsjedničke izbore, što može da znači da će određeni broj članova kongresa željeti da se “dodvori” budućem predsjedniku tako što će glasati za odluke koje on propagira. U tom slučaju možemo očekivati nastavak Trampovog spoljnopolitičkog diskursa u vidu (ponovnog) kritikovanja NATO-a, odnosno njenih članica da ne izdvajaju dovoljno novca za odbranu, i da će to morati da urade ako žele da budu pod američkim “kišobranom”. Dalje, zatezanje odnosa sa Iranom po pitanju nuklearnog sporazuma, popuštanje u odnosima sa Saudijskom Arabijom, ali ne i sa Narodnom Republikom Kinom, koja neće razdvojiti Demokrate i Republikance u mišljenju da je ona ekonomski neprijatelj br.1.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA