Banjalučanin koji nije htio da otkriva identitet je rekao za Srpskainfo da mu se nepoznata osoba sa našim brojem javila kako bi kupila od njega cipele preko onlajn oglasa. Postalo mu je sumnjivo kada je od njega tražio da na linku koji mu je poslao unese podatke o bankovnoj kartici, kao i broju koji se nalazi na zadnjoj strani. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

– Nije mi bilo ništa čudno. Čovjek je pitao da li prodajem cipele kako bi on organizovao kupovinu preko nekog trećeg sajta koji meni nije poznat. Nisam toliko stručan kada je u pitanju internet i nisam prepoznao na početku o čemu se radi. Tokom razgovora sam primijetio da osoba kao da ne koristi naš jezik nego da se koristi gugl prevodiocem jer u rečenici koju mi je poslao, nije uopšte bilo padeža – istakao je Banjalučanin.

Objašnjava da je osoba koja mu se javila nakon te poruke i spominjanja navodne DPD dostave, uporna bila da dostava ide preko tog sajta.

– Nakon toga mi je poslao link gdje mi je izašlo da ukucam podatke sa bankovne kartice. Nažalost, ukucao sam podatke, i na svu sreću pitao cimera koji zna dosta oko toga šta da radim i da li je ovo u stvari prevara. Rekao mi je da jeste i nakon toga sam iste sekunde otišao u banku da blokiram internet plaćanje. Ne mogu ni zamisliti šta se sve moglo desiti da nisam pitao – rekao je ovaj uplašeni Banjalučanin.

Osim njega, na društvenim mrežama se šire upozorenja na prevarante koji se javljaju na oglase online prodaje i predstavljaju se kao kupci iz Bijeljine zahtijevajući da se transakcija robe i novca izvrši preko DPD-a tražeći podatke bankovne kartice na osnovu kojih, navodno, ukradu novac sa računa.

Iz DPD su već ranije upozorili sve korisnike da se čuvaju ovih prevaranata i da se radi o osobama najčešće iz Ukrajine, Rusije, Litve, Estonije i drugih.

– Javljaju se na oglase domaćih prodavača te putem lažne web stranice i/ili SMS/WhatsApp poruke traže korisnicima broj kartice, kontrolni broj i datum isteka kartice. Napominjemo kako prevaranti pokušavaju na razne načine ukrasti ove vrijedne podatke, a najčešće se javljaju putem sajtova za oglase – rekli su iz DPD.

Konsultant za digitalni marketing Srđan Dukić za Srpskainfo kaže da su phishing napadi jedna od najpopularnijih metoda putem kojih sajber-kriminalci vrebaju žrtve sa manjim stepenom informatičke pismenosti.

– Izgled web-sajtova na kojima nešto kupujete i prodajete vrlo lako može biti “prekopiran”, zbog čega je neophodno provjeriti i URL (web adresu) navedenog sajta, jer često adrese phishing sajtova posjeduju dodatne znakove koji ne odgovaraju izvornom web-sajtu. Ukoliko niste sigurni u svoje vještine raspoznavanja prevara na internetu, najbolji način da se zaštitite jeste da nikad i nigdje ne ukucavate podatke sa svoje kartice, naročito ne kada vam u direktnoj komunikaciji to neko traži – istakao je Dukić.

Dukić dodaje da takve web-sajtove možete provjeriti istražujući o njima na pretraživačima, provjeravajući komentare na njihovim društvenim mrežama i pronalaskom ostavljenih utisaka koje su napisali drugi korisnici.

– Međutim, ukoliko postoji i najmanja dilema da li je u pitanju prevara ili ne, najbolje je da kontaktirate stručno lice ili osobu koja ima više iskustva sa prepoznavanjem takvih stranica, jer posljedice nepromišljenih poteza u ovakvim situacijama mogu biti nesaglediv – ističe Dukić za Srpskainfo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.