BiH prestigla Srbiju po broju činovnika

Naime, broj radnika u državnoj upravi, odbrani i obaveznom socijalnom osiguranju u BiH od septembra 2008. godine do juna ove godine povećan je za 7,5 odsto, sa 68.174 na 73.300.

O kolikom se povećanju radi najbolje pokazuje činjenica da je broj novoprimljenih službenika u bh. javnoj administraciji tek za nekoliko stotina manji nego zbirno u Srbiji i Hrvatskoj, susjednim državama sa daleko jačom privredom i razvijenijim tržištem rada.

Štaviše, prema zvaničnim statističkim podacima koje je obradio sajt Makroekonomija.org, po broju zaposlenih u javnom sektoru sada smo pretekli Srbiju (72.433) koja ima duplo više stanovnika i dvostruko više zaposlenih u odnosu na BiH.

Primjera radi, u Srbiji je od početka ekonomske krize u državnoj upravi zaposleno novih 2.334 radnika ili 3,3 odsto, u Hrvatskoj 3.129 ili tri odsto, Crnoj Gori 1.123 ili šest procenata, dok je Slovenija, pak, blago smanjila broj zaposlenih u javnom sektoru za 92, odnosno 0,2 odsto.

BiH je značajno povećanje radne snaga bilježila i u ostalim neproizvodnim djelatnostima koje su uglavnom naslonjene na budžete, kao što su obrazovanje (7.006 novozaposlenih) i zdravstvo (3.533). Ekonomski analitičari ocjenjuju da prekomjerna zapošljavanja u javnom sektoru BiH potvrđuju svu pogubnost stihijskih politika koje sprovode domaće vlasti.

"Budžetske ustanove postale su baza uhljebljenja partijskih aktivista i rodbine službenika višeg ranga. S obzirom na to da je ustrojen sistem po kojem se službenici u institucijama skoro nikako ne mogu otpustiti, logično je što se na državni aparat gleda kao na savršeno mjesto za zaposlenje do penzije, skoro kao nekada u socijalističkom uređenju. Kada na to dodamo činjenicu da su mnoge institucije na državnom nivou formirane pod pritiskom Evropske unije, onda na kraju dobijemo tako velike brojke", kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Kada se analiziraju privredne grane, uočljivo je da je kriza najsnažnije pogodila prerađivačku industriju svih zemalja u okruženju, pri čemu je BiH sa smanjenjem broja zaposlenih u tom sektoru za 14.956, odnosno 10,1 odsto, čak i najbolje prošla.

Ubjedljivo najveću štetu u prerađivačkom sektoru regiona pretrpjela je Crna Gora u kojoj je bez posla ostala skoro polovina zaposlenih, tačnije njih 11.046 ili čak 45,9 odsto, iz razloga što su veliki sistemi, kao Kombinat aluminijuma u Podgorici i Željezara u Nikšići, zapali u kolaps.

U građevinarstvu je relativno najveći pad zaposlenosti imala Slovenija za 36,3 odsto (29.191 radnik ostao bez posla), Hrvatska 26,9 odsto (28.487), BiH 20,1 odsto (8.727) i Srbija 17,4 odsto (14.910), dok je u Crnoj Gori smanjivanje iznosilo "svega" tri procenta, odnosno 273 radnika.

Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS, koja mahom okuplja radnike u prerađivačkoj industriji i energetici, kaže da je očito da se u BiH socijalno pitanje nastoji riješiti na najgori način - zapošljavanjem u vladinim institucijama i ustanovama, umjesto u privredi.

"O privredi niko ne vodi računa i potpuno je neodrživa situacija prema kojoj će sve manji broj radnika u preduzećima finansirati sve veći broj službenika u javnoj administraciji. Riječ je o vrlo opasnim trendovima čije će posljedice, ako se nešto brzo ne preduzme, biti nesagledive", upozorava Belenzada.