Istorija bijeljinske administrativne zgrade

Stara turska zgrada opštine ili „beledija“ u kojoj je Austro - Ugarska smjestila svoju administraciju grada Bijeljine, postala je vremenom usljed razvoja poslova, pretijesna. Stoga je 1908. godine odlučeno da se u centru grada, u blizini „konaka“ (sadašnji Muzej Semberije) podigne nova administrativna zgrada.

Istorija bijeljinske administrativne zgrade

U to vrijeme, ispred „konaka“ poslije požara 1867. godine,  bilo je podignuto mnoštvo dućana i uličica (sokaci), što je izgledalo vrlo neuredno. Riješeno je da se čitav kompleks otkupi od privatnih vlasnika i da se centar grada sredi za početak građevinskih radova. S obzirom da je konkurs bio krajem 1910. godine, najvjerovatnije su radovi počeli naredne, a po svoj prilici zgrada Opštine bila je useljiva 1912. godine.  

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Ova reprezentativna zgrada izgrađena je u neoklasicističkom stilu, sa centralnim dijelom i dva simetrična krila. Centralni dio zgrade odisao je veoma impozantnim izgledom sa troja velika vrata u prizemlju i tri velika prozora na spratu, ukrašena na poseban način tzv. krunskim vijencima. Na prednjoj strani fasade, uz sam krov, postavljen je sat, prvi javni sat u Bijeljini. U prizemlju su bile dvije velike kancelarije. Zgrada je posjedovala veliki hol i stepenište koje je vodilo do sale za specijalne prilike poput sjednice opštinskog vijeća. U prizemlju je bila Gradska kafana, a zadnjih nekoliko godina tu je Matična služba Opštine. U zgradi se takođe nalazila i Biblioteka „Filip Višnjić“, a potom Galerija „Milenko Atanacković“. 

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Izgradnjom centralnog Gradskog trga Kralja Petra I Oslobodioca, prema urbanističkom planu iz 1956. godine, zgrada Opštine je ukomponovana na istočnoj strani trga, i predstavljala je centralni projekat na Trgu, ujedno i u gradu.

Na današnjem stepenu istraženosti, nažalost, nije moguće sačiniti listu svih predsjednika Opštine Bijeljina od izgradnje pa do danas. To je posljedica izuzetno teških istorijskih zbivanja i stravičnih ratova u kojima su nestajale kako arhive i zapisi, tako i mnogi ljudi i materijalna dobra. U velikoj mjeri je nepoznta istorija znamenitih građevina u Bijeljini, što predstavlja veiki gubitak za naš Grad. Uz napredna istraživanja i rekonstruisanje, moguće je bar u nekoj mjeri dočarati prošlost i time doprinijeti opštem civilizacijskom cilju.

Maksimović Jovana

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA