"Izvozni rezultati u periodu 2014-2022. godine daju jasnu sliku o kretanju i trendovima u proteklom periodu, a dužnu pažnju treba posvetiti činjenici da je u posljednje dvije godine izvoz ovog sektora privrede povećan za skoro 100 odsto, sa četiri milijarde KM u 2020. godini na 7,5 milijardi KM u 2022", pojašnjava se u analizi.

Najveći rast izvoza lani zabilježen je u kategoriji proizvoda od aluminijuma, gdje je sa 941 milion KM u 2021. godine porastao na 1,5 milijardu KM, zatim proizvodi od željeza i čelika, čija je vrijednost izvoza porasla za 30 odsto.

Iz Spoljnotrgovinske komore navode da je pad izvoza zabilježen kod naoružanja i vojne opreme, bez kategorije eksploziva TB36, a računavajući i tu kategoriju, namjenska proizvodnja bilježi rast.

"Ova kategorija je sve do prošle godine bilježila kontinuiran rast, prvenstveno zbog povećane potražnje na svjetskom tržištu. Međutim, kapaciteti postojećih kompanija su puni i neophodna su dalja ulaganja i investiranje u širenje kapaciteta i/ili novi proizvodni program kako bi i izvozni rezultati bili bolji", ističe se u analizi.

Iz Spoljnotrgovinske komore navode da je izvoz elektroindustrije lani premašio 1,3 milijarde KM i veći je za 20 odsto u odnosu na 2021. godinu, te dodaju da pozitivan trend rasta bilježi i auto-industrija, sektor koji je prije tri godine bio izuzetno ranjiv usljed promjena tržišta.

Najvažnija izvozna tržišta metalske i elektroindustrije BiH su Njemačka, na koju se odnosi 16,34 odsto ukupnog izvoza, zatim Austrija 15,46 odsto, Italija 12,33 odsto i Slovenija 11,03 odsto.

Metalski i elektrosektor je u prošloj godini ostvario uvoz u vrijednosti od oko 10,15 milijardi KM, što je za 2,2 milijarde KM ili 28 odsto više u odnosu na 2021. godinu, a najveći rast je zabilježila kategorija aluminijuma.

To se, kako navode iz Komore, povezuje sa povećanim potrebama domaćih prerađivača tog metala, te činjenicom da su u posljednje tri godine, gašenjem elektrolize u jedinom kombinatu BiH za proizvodnju aluminijuma, prerađivači primorani uvoziti sirovinu.

"Ukoliko se ponovo pokrene pogon elektrolize i proizvodnje aluminijuma u BiH, ova stavka bi sigurno bila značajno umanjena. Ukoliko bi se pronašla rješenja za snabdijevanje električne energije po povoljnim cijenama za ponovno pokretanje pogona elektrolize, statistika razmjene ove kategorije, sektora, pa i cijele privrede BiH bi bila rekordno uspješna", ističe se u analizi.

Iz Komore navode da kategorije automobila, mašina i električnih aparata kao i u prethodnim godinama učestvuju sa velikim uvoznim vrijednostima, što je karakteristično za sve manje zemlje bez vlastite proizvodnje visoko zahtjevnih proizvoda poput automobila, računara i slične robe.

"Ukoliko bi se ova stavka izuzela iz analize spoljnotrgovinske razmjene, BiH bi ostvarivala zasluženi suficit u ovom sektoru", pojašnjava se u analizi.

Najvažnija uvozna tržišta metalske i elektroindustrije su Srbija sa učešćem od 10 odsto, Slovenija, Njemačka i Švajcarska sa po devet odsto, Hrvatska i Italija sa po osam odsto, te Austrija sedam odsto i Turska šest odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.