Kupci okrenuti stranoj robi: BiH bogata vodom, ali je sve više uvozi

Iako BiH obiluje izvorima u prva četiri mjeseca ove godine na prirodnu mineralnu, gaziranu i negaziranu vodu iz uvoza potrošeno je 9,6 miliona KM, što je za oko milion maraka više nego u istom periodu lani.

Kupci okrenuti stranoj robi: BiH bogata vodom, ali je sve više uvozi
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH u prva četiri mjeseca ove godine na inostrano tržište iz zemlje je izvezena voda u vrijednosti od 1,8 miliona KM, što je za oko 388.000 KM više u odnosu na isti period lani. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

– Najviše flaširane vode u BiH uvezeno je iz Srbije, Hrvatske, Mađarske te Slovenije i Austrije. Istovremeno najviše vode iz BiH našlo se na policama Hrvatske, Srbije, Švajcarske, zatim Velike Britanije i Njemačke – podaci su Spoljnotrgovinske komore.

Portparol Privredne komore RS Dejan Rauš kazao je za Glas Srpske da su kupci i dalje okrenuti ka stranoj robi.

– Dokle god potrošači ne budu promijenili odnos prema kupovini domaćih proizvoda imaćemo problem. Kupovinom domaćih proizvoda mi u suštini jačamo domaću privredu i pomažemo sami sebi i poražavajuće je da toliko novca dajemo na uvoz strane vode, dok kod nas izvora ima na sve strane – rekao je Rauš.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Dodao je da se ne bi uvozila tolika količina vode da nema potražnje za njom na domaćem tržištu.

– Vode iz inostranstva i dalje dominiraju na policama prodavnica u Srpskoj i FBiH u odnosu na domaće te je to ključni razlog njihove bolje prodaje. Strani proizvođači vode ušli su s dobrom komercijalnom kampanjom prema ugostiteljima, marketima i malim kupcima. Primjera radi u Srpskoj i FBiH brojni kafići, picerije, restorani, kao i prodavnice imaju rashladne vitrine, tende, suncobrane, čaše sa znakom i brendom strane vode – istakao je Rauš.

Iz Fabrike mineralne vode i bezalkoholnih pića “Vitinka” istakli su da je stanje u društvu takvo da se dovoljno ne razvija osjećaj da vodu, kako kažu, treba piti iz “sopstvenog bunara”.

– Šetajući kroz grad može se vidjeti da svaki drugi prolaznik drži flašu vode iz uvoza. Sve je to u redu, ali “Vitinka” i “Vitaminka” su prošle godine uplatile više od sedam miliona poreza i doprinosa u zajednički budžet, a kupujući, između ostalog, vodu iz uvoza dajemo podršku drugoj privredi – kazali su iz “Vitinke”, koja flaširanu vodu, pored domaćeg, trenutno plasira na tržišta Srbije i Crne Gore.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu prava potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kazala je da je poražavajuće da uvoz nečega što BiH ima na pretek bude pet puta veći od izvoza. Ona je istakla da svi zajedno treba da rade na promociji domaćih proizvoda, što je slučaj u razvijenim zemljama.

– Treba krenuti od škole, edukacije djece, odnosno budućih generacija koje usvajaju nova znanja i koje bi mogle da mijenjaju te navike – kazala je Marićeva.

Godišnja razmjena

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore vrijednost uvezene prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode lani je iznosila 28,4 miliona KM, što je za deset odsto više od uvoza u 2021. godini. Vrijednost izvoza u tom sektoru lani je iznosila 6,3 miliona KM, što je za 19 odsto više u odnosu na godinu ranije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA