Kako zaustaviti divljanje u saobraćaju: Oduzimanje vozila treba da bude praksa, a ne izuzetak

Zbog nepoštovanja zakona i mogućnosti da se prođe bez kazne i za najteža krivična djela, svake sedmice imamo teške saobraćajne nesreće u kojim mladi ljudi sve više gube život.

Kako zaustaviti divljanje u saobraćaju: Oduzimanje vozila treba da bude praksa, a ne izuzetak
FOTO: VATROGASCI TUZLA/FACEBOOK/SCREENSHOT

Tvrde ovo brojni stručnjaci za saobraćaj i sociolozi sa kojima smo razgovarali. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Zabrinjavajuće je da većinu saobraćajnih nesreća počine mladi ljudi s bijesnim i skupocjenim vozilima, kojima to nije prvi saobraćajni prekršaj.

Ovakve slučajeve smo imali prošli vikend u Sarajevu u kojem je život izgubila mlada doktorka, ali i divljanje odbornika SNSD u Tesliću.

Zakoni postoje, ali se ne primjenjuju

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Sociolog Vladimir Vasić rekao je za Srpskainfo da se u ovim slučajevima radi o neadekvatnom primjenjivanju zakona, jer živimo u državi u kojoj zakoni de fakto postoje, ali se oni ne implementiraju podjednako ne sve građane.

– Recimo, ako nečije dijete počini prekršaj, a taj neko je blizak upravljačkoj strukturi, onda on može proći i nekažnjeno. To  znači da se zakon primjenjuje samo na neke kategorije koje nisu zaštićene od državnih organa – upozorio je Vasić.

Kaže da je posrijedi jedan krajnje nefunkcionalan sistem u BiH, gdje  možemo da doživimo rat autima na ulicama, ali da ljudi koji su zaduženi za provođenje zakona ne mare, umjesto da donese neke odluke koje će smanjiti ove problematiku.

– Mislim da imamo dobro uređen zakon, ali je problem u njegovom primjenjivanju. Svakako bi trebali ići u pravcu pooštravanja zakonskih mjera, ali  je prva i najbitnija stvar da se zakon primjenjuje jednako na sve. Ne smije da se „ide po babi i stričevima“, već isključivo po zakonskim odredbama – rekao je sociolog.

Prema njegovim riječima, živimo u državi gdje je prosto moguće da nečije dijete uradi neko najteže krivično djelo i prođe nekažnjeno.

– Posrijedi je klasični sistem vrijednosti koji je izuzetno poljuljan i gdje se sve može završiti putem nekih veza. Na kraju, ovaj sistem ne uliva nadu ni u sigurnost života u ovoj državi, ali  ni u  opstanak – ističe Vasić.

Prevencija i represija

Smatra da treba ići u pravcu preventinih mjera, ali i u pravcu pooštravanja nekih zakonskih propisa.

– Svjedočimo da ljudi koji divljaju po ulicama imaju dosta novca, dostupna su im skupocjena vozila, a što je zabrinjavajuće, riječ je u većini slučajeva o mladim ljudima. Radi se o ovdje i porodičnim problemima, jer im socijalizacija nije prošla kako treba. Međutim, mi živimo u BiH gdje se može implementirati zakon onako kako nekome treba, a ne kako piše u zakonu – poručio je Vladimir Vasić.

Vještak saobraćajne struke Nikola Ćopić kaže da sve češće svjedočimo saobraćajnim nezgodama sa posljedicama po lica, nastalih uglavnom usljed grubog kršenja saobraćajnih propisa, kao i nasilničkom vožnjom. Mišljenja je da veći dio mjera koje su trenutno na snazi ne daju adekvatna rješenja.

– Kao poseban problem bih istakao prekršaje recidivista, koji kontinuirano čine prekršaje, što ukazuje na dvije stvari – da su očigledno sankcije za ovakve učinioce prekršaja preblage i da postojeći sistem rehabilitacije nije adekvatan. Rješenje problema bi se moglo tražiti na dva načina, kako kroz prevenciju tako i kroz represiju – ističe Ćopić.

Smatra da oduzimanje vozila kao sredstva izvršenje prekršaja treba da bude praksa, a ne izuzetak.

– Rješenje za nagomilane kazne treba tražiti i u prinudnom izvršenju na novčanim primanjima dužnika, pokretnim stvarima, novčanim sredstvima sa računa kod banaka i drugo. Konačno, treba obratiti pažnju i na zakonsku mogućnost koju pruža važeći Zakon o prekršajima, a to je zamjena novčane kazne kaznom zatvora, nakon što istekne rok od tri godine od dana pravosnažnosti prekršajnog naloga ili rješenja o prekršaju, na način da se za svakih započetih 50 maraka određuje kazna u trajanju od jednog dana zatvora, a ona ne može biti kraća od jednog dana niti duža od 60 dana – pojašnjava Ćopić.

OD ŠKOLSKIH KLUPA

Vještak Nikola Ćopić kaže da bi jedno od rješenja za povećanu bezbednost u saobraćaju moglo biti da se predavanja o tome uvedu u školski sistem.

– Sve dok se ne izmijeni zakonska regulativa i dok se ne stvore adekvatni uslovi da se o bezbjednosti saobraćaja priča u sklopu obaveznog obrazovanja u osnovnim školama, pa i prije, svjedočićemo jednakom ili većem broju nastradalih u saobraćaju na našim putevima – poručio je Ćopić.

Kaže da radi sa ostalim ključnim subjektima u bezbjednosti saobraćaja na inicijativi za pokretanje procesa edukacije nastavnog osoblja u osnovnim školama i da se nada da će prve edukacije krenuti sa početkom sljedeće školske godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA