Neizvjesna sudbina konkursa za izbor novih sudija: Ustavni sud BiH ostaje okrnjen

  • BiH
  • 08. Jun 2023.

Ustavni sud BiH je u svojevrsnoj pat-poziciji jer u ovom momentu, zbog penzionisnja i bolovanja, nema troje domaćih sudija, a situaciju usložnjava to što konkursi za izbor novih kadrova, iako započeti u mandatu prethodnih saziva parlamenata u Republici Srpskoj i FBiH, još nisu okončani. Uz to je, prema nekim tvrdnjama, pod znakom pitanja i kada će na njih biti stavljena tačka zbog političkih igara.

Neizvjesna sudbina konkursa za izbor novih sudija: Ustavni sud BiH ostaje okrnjen

U tom sudu, čije je sjedište u Sarajevu, ima devet sudija. Četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, dok su tri i dalje stranci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Dva mjesta su upražnjena kada je prvo Mate Tadić, čiji nasljednik bi trebalo da bude izabran u FBiH, lani polovinom avgusta otišao u penziju jer je zagazio u osmu deceniju života, a nedugo zatim, iz istog razloga, Sud je napustio i Miodrag Simović na čije mjesto bi trebalo da dođe stručnjak iz Srpske, a nakon procedure u republičkom parlamentu.

Federalni mediji prenijeli su juče da je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana za 21. juni, a na dnevnom redu je, između ostalog, i glasanje o novom sudiji Ustavnog suda BiH.

Prvorangirani na konkursu koji je doveden do kraja još polovinom prošle godine, od deset kandidata, je Marin Vukoja koji je blizak HDZ-u BiH, ali je, prema ranijim izjavama, prihvatljiv i bošnjačkoj koaliciji okupljenoj oko SDP-a. Ipak, upućeni s obzirom i na zamjerke tokom konkursne procedure, kažu da će ovo biti i svojevrsni test za vladajuću većinu u FBiH jer se koplja lome i oko toga da li je moguće da se glasa samo o jednom kandidatu ili bi i ostali trebalo da budu na listi koja ide pred poslanike.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Situacija je možda i komplikovanija u Republici Srpskog, imajući u vidu da godinama vlada nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, neustavnog načina rada Ustavnog suda BiH i toga da tu i dalje sjede strane sudije, jer među kolegama u FBiH nema još dovoljne volje za usvajanjem zakona o toj instituciji koji treba da predvidi i zamjenu stranaca domaćim stručnjacima.

Atmosfera je dodatno uzavrela nakon nedavne zajedničke izjave političara iz FBiH u kojoj su naveli da je BiH nadležna za imovinu te da pravosuđe treba procesuirati one koji je knjiže na Republiku Srpsku, pozivajući se i na odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa vlasništvom nad zemljištem. 

Tada je kao reakcija na to, između ostalog, u republičkom parlamentu, i to većinom glasova, usvojen zaključak na osnovu kojeg su pozvane srpske sudije da podnesu ostavke u tom sudu sve dok Skupština ne odluči drugačije. To se odnosilo na Zlatka Kneževića kao jedinog predstavnika Srpske u Ustavnom sudu, ali on se nalazi na opravdanom bolovanju.

Zbog tog opravdanog odsustva, iako još nije ispunjen zaključak Skupštine, nije moguće održavati sjednice jer u Ustavnom sudu BiH nema nikoga iz Srpske.

Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske Ilija Tamindžija kratko je potvrdio za "Glas Srpske" da komisija još u ovom mandatu nije razmatrala predmetni konkurs koji je gotovo do kraja doveo prethodni saziv tog republičkog tijela, imajući u vidu da je razgovor sa kandidatima obavljen prije gotovo godinu.

Stručnjaci, s druge strane, tvrde da aktuelni saziv bez problema može da u proceduru uputi listu najuspješnijih kandidata na osnovu već obavljenih intervjua u julu prošle godine, ali da je sada više pitanje političkog trenutka.

- Svima je poznat stav Republike Srpske i ono što godinama traži, počev od zakona koji treba da reguliše rad Ustavnog suda, a što se tiče konkursa nema nikakvih smetnji da aktuelna skupštinska komisija nastavi tamo gdje je stao prethodni saziv. Ipak, jasno je i to da je politika duboko i u ovome - istakao je sagovornik "Glasa".

Na konkurs se, prema ranijim informacijama, prijavilo devet kandidata, a spekulisalo se da Milan Blagojević, profesor ustavnog prava i bivši sudija koji je podnio ostavku na tu funkciju jer nije htio da sudi po zakonu koji je nametnuo visoki predstavnik, kao i Ognjen Tadić, koji je dugo godina obavljao brojne političke funkcije imaju najviše šansi.

Pravila

Ustavom BiH je propisano da će sudije u tom sudu biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda te da će služiti do navršenih 70 godina života, osim ukoliko podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH niti bilo koje susjedne države.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA