Za razliku od regiona i Evrope, u Bosni i Hercegovini vlade ne objavljuju ni materijale o kojima raspravljaju, a sve češća praksa Savjeta ministara BiH je da čak ni dnevni red ne objavlju do pred samu sjednicu. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

U Crnoj Gori i Srbiji uz dnevni red sjednica vlada koji se po pravilu objavljuje nekoliko dana prije zasjedanja, dostupni su i materijali, odnosno dokumenti o kojima će se raspravljati, dok je u Hrvatskoj, osim toga, sjednice Vlade moguće pratiti i direktno.

U posljednje vrijeme, i u Crnoj Gori sve češće se sjednice crnogorske vlade mogu pratiti putem strima.

"Nama nisu dostupni čak ni dokumenti koji budu usvojeni usvoje, a da ne govorimo o tome da ih ne objavljuju prije nego što odluče. To je situacija koja otežava rad novinara, ali i javnosti, jer građani nemaju pristup dokumentima koje vlast usvaja u interesu istih tih građana", rekao je za "Nezavisne novine" Vladimir Šušak, novinar BHT-a.

Kaže da takva praksa vlada u BiH otvara mnoge sumnje i da se ne može tvrditi, ali može se sumnjati da se nešto krije te da za demokratsko društvo nije dobro te da neobjavljivanje materijala i odluka koje se donesu sigurno nije do kapaciteta, jer koliko ih ima, taj razlog se sigurno može isključiti.

Kada je riječ o regulativi, Zakon o Vladi FBiH u članu 17. kaže: "Vlada Federacije osigurava javnost rada", dok u Zakonu o Vladi Republike Srpske u članu 46. piše: "Vlada može odlučiti da sjednica Vlade bude otvorena za javnost". Kada je riječ o Savjetu ministara BiH, u Zakonu o Savjetu ministara BiH, u članu 21 stoji: "Savjet ministara obezbjeđuje javnost svoga rada."

U regionu, recimo, Crna Gora još nema zakon o Vladi i ovaj zakonski akt trenutno je u proceduri. U Nacrtu zakona o Vladi Crne Gore, u članu 34 piše: "Sjednice Vlade su otvorene za javnost, osim rasprave o tačkama dnevnog reda, koje su označene stepenom tajnost u skladu sa zakonom." Takođe u tom nacrtu navodi se i da se na internet stranici Vlade objavljuje cjelovit dnevni red, zatim materijali koji su predloženi za svaku tačku dnevnog reda sjednice, osim onih označenih stepenom tajnosti, kao i materijali i odluke koje se donose na telefonskoj sjednici te zapisnici sa sjednica.

U Hrvatskoj, Zakon o Vladi u članu devet kaže: "Sjednice Vlade su javne" i "Vlada može odlučiti da će se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim tačkama dnevnog reda sjednice održati bez prisustva javnosti." I u Srbiji u članu devet piše "Rad Vlade je javan" i "Vlada je dužna da javnosti omogući uvid u svoj rad, prema zakonu kojim se uređuje slobodan pristup inforamcijama od javnog značaja i Poslovniku Vlade". U samom Poslovniku o radu Vlade Srbije piše da su sjednice Vlade zatvorene za javnost ako se drugačije ne odredi, međutim u istom poslovniku se navodi da "materijal postaje dostupan javnosti najkasnije kada nadležni odbor donose zaključak kojim Vladi predlaže da donose akt ili da utvrdi prijedlog akta", tako da uz svaki dnevni red Vlada Srbije objavi i dokumente za svaku tačku pojedinačno.

I Slobodan Popadić, novinar "Euroblica", kaže da se kompletna izvršna vlast u BiH ponaša kao Izvršni komitet nekadašnje KPJ te da gotovo ništa od onoga što je na njihovom dnevnom redu nije dostupno javnosti.

"Čak ni u nazivu tačaka dnevnog reda ne može se zaključiti o čemu se radi, a u saopštenjima za javnost nakon sjednica o mnogim stvarima nema ni traga ni glasa. Oni se ograđuju na način da će zakoni koje utvrde biti dostupni javnosti kada ih upute u parlamente, ali to nije argument. Prvo, svaki korak treba da bude dostupan javnosti, a ne samo završni. Drugo, u vladama se razmatraju akti koji nisu zakoni i koji ne idu pred poslanike. Neki idu u 'Službeni glasnik', kome nemaju svi građani pristup, jer se u Srpskoj plaća. Novinarima je to veliki problem, jer moraju da šalju pitanja, da zovu sagovornike i gube dragocijene minute, umjesto da to vrijeme troše za pametnije stvari", rekao je Popadić za "Nezavisne novine".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.