Bijeli hram u selu Brodac

Crkva u selu Brodac sve vrijeme postojanja bila je duhovni centar ovog dijela Semberije i dijelila je sudbinu svojih parohijana. U mirnim vremenima bila je svjedok njihovih srećnih trenutaka, a u ratnim, opasnim i neizvjesnim vremenima bila im je utočište i spas duši.

Bijeli hram u selu Brodac

U semberskom selu Brodac nalazi se jedna od najstarijih bogomolja u Semberiji, koja je značajna po tome što je bila centar istorijskih događaja za ovaj kraj Srpske, davno prije nego što je izgrađena Bijeljina.

Ovo dominantno zdanje jedinstveno je u Semberiji po tome što ima dva identična zvonika, a koju je slijepi narodni guslar Filip Višnjić opjevao kao "bijelu crkvu" - kako je i danas narod zove.

Stavrofor Risto Mirković rekao je Srni da, prema ljetopisu, prvi podaci o crkvi u selu Brodac datiraju iz 1723.godine.

"Brodačka parohija sa selima Brodac, Ostojićevo, Dazdarevo, Trnjaci, Međaši, Balatun, Rača i Velino Selo imala je još 1723.godine veliku crkvu-brvnaru, koju su Turci spalili 1788.godine i zabranili da se na tom mjestu više gradi crkva", priča sveštenik Mirković.

On dodaje da je 1790. godine Brodačkoj parohiji dozvoljeno da, na drugoj lokaciji, na groblju u selu Brodac izgradi novu, ali znatno manju crkvu.

"Na osnovu istorijskih podataka poznato je da je pred tom crkvom knez Ivo organizovao otkup zarobljenih Mačvana iz Dobrića od Kulin-kapetana", rekao je stafrofor Mirković.

U toku Bosanskohercegovačkog ustanka 1876. godine "bijelu crkvu" Turci su spalili, a narod ovog kraja izbjegao je tada u Srbiju preko Drine i Save.

"Po povratku mještani su obnovili svoje kuće. U to vrijeme Semberija je potpala pod austrougarsku vlast. Tadašnji kotarski predstojnik u Bijeljini Franjo Plentaj, čija se spomen-ploča nalazi iznad crkvenih vrata, okupio je ugledne domaćine iz Brodca i sa njima se dogovorio o izgradnji nove crkve", priča proto Mirković.

Zidanje nove crkve, koja se nalazi u neposrednoj blizini spaljene "bijele brodačke crkve", započeto je 1882. godine i trajalo je dvije godine.

„Novosagrađenu crkvu, posvećenu Svetom arhangelu Mihailu, osveštao je 12. jula 1884. godine mitropolit zvorničko-tuzlanski Dionisije i od tada se svake godine na Petrovdan narodnim zborovima i molitvama obilježava ovaj sveti i veliki događaj", rekao je Mirković.

Ova crkva jedinstvena je po tome što je, osim sličnih pravoslavnih crkava u Sremskim Karlovcima i Temišvaru, jedina srpska bogomolja sa dva ista zvonika južno od Save i Dunava.

U Prvom svjetskom ratu austrougarska vojska 1917. godine skinula je zvona sa ove crkve i odnijela ih u Beč da bi se od njih pravila municija. Nova četiri zvona su nabavljena 1927. godine iz iste livnice kao i prva - u Šapranju u Mađarskoj.

Crkvena opština u Brodcu nekada je imala posjed od 82 dunuma, koji joj je u agrarnim reformama 1953. i 1957. godine nepravedno oduzet, a sada ima samo portu i okućnicu parohijskog doma na ukupno 19 dunuma.

Brodačka crkva je obnavljana u nekoliko navrata, posljednji put prije četvrt vijeka, ali nikada u potpunosti.

"Uoči 120. godišnjice postojanja hram Svetog arhangela Mihaila obnovljen je i zablistao punim sjajem, istim onakvim kakvim je sijao prije 120 godina, kada su ga sagradili naši blagočestivi preci", rekao je Mirković Srni.

 

Priredila: Rada BILIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.