U jednoj od njih sahranjeni su pripadnici Druge i Treće vojvođanske brigade, kao i majevičkog partizanskog odreda, izjavio je rukovodilac stručnog tima istraživanja, arheolog Mirko Babić.

Kako su preneli banjalučki mediji, Babić je rekao da se pri iskopavanju išlo u dubinu geološkog sloja, pri čemu je bilo sigurno da ljudska ruka nikada nije ulazila u te slojeve. Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić rekao je da će se, nakon završetka ekshumacije, raditi na identifikaciji skeletnih ostataka, koji će biti sahranjeni u spomen-kosturnici koja će biti sagrađena na lokalitetu kasarne.

Mićić je, prilikom posete ovom lokalitetu, naveo da se dokazivanju postojanja masovnih grobnica pristupilo uz pomoć vojske i stručnjaka iz Muzeja Semberije i da su iz budžeta izdvojena sredstva za gorivo.

Svedočenja preživelih iz Drugog svjetskog rata dokazala su da su od 1941. do 1946. godine na lokalitetu bijeljinske kasarne streljani i sahranjeni mladi srpski civili, kao i nekoliko pripadnika četničkog pokreta sa područja Semberije, koji su žrtve komunističkog režima.

Ideja za istraživanje ovog lokaliteta javila se u oktobru ove godine, prilikom obeležavanja 100 godina od balkanskih ratova na području Semberije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.