Trenutno, formalno-pravno, na snazi je Izborni zakon BiH, koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, međutim, u opticaju su još tri izborna zakona, što svakako komplikuje situaciju, posebno biračima. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Osim "Šmitovog izbornog zakona", Izborni zakon Republike Srpske usvojila je i Narodna skupština Republike Srpske, međutim on još nije stupio na snagu, a u proceduri su i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložila SDA i koje su usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali nisu prošle Dom naroda, jer su delegati Kluba Bošnjaka napustili sjednicu.

Dodatnu pometnju u sve izazvao je i Savjet ministara BiH, koji je u ponedjeljak nakon sjednice saopštio da je utvrdio mišljenje Ministarstva pravde koje će dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Danijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra, Šerif Špago i Midhat Čaušević. Uz sve to Savjet ministara BiH saopštio je da Ministarstvo pravde smatra da bi predlagač izmjena i dopuna Izbornog zakona trebalo da bude Savjet ministara BIH koji ima stručne kapacitete za pripremu, tako i za koordinaciju sa drugim institucijama i tijelima, što je ključno za osiguranje usklađenosti predloženih izmjena s ostalim pravnim i regulatornim okvirom zemlje. U suštini, Savjet ministara BiH tek sada je dao mišljenje za izborni zakon koji je predložila SDA, koji je prošao Predstavnički dom i o kojem tek treba da odlučuje Dom naroda, i ključno pitanje u svemu je šta u slučaju da Dom naroda usvoji te izmjene, jer koji će se onda izborni zakon BiH izmijeniti, s obzirom na to da je, kao što smo već naveli, formalno-pravno na snazi onaj koji je nametnuo Šmit, a u Predstavničkom domu su usvojene dopune Izbornog zakona koje su bile na snazi prije Šmitovog nametnutog Izbornog zakona.

Pored svega toga, i izborni zakon koji usaglašava radna grupa sastavljena od predstavnika partija na vlasti, takođe je u završnoj fazi izrade, i za razliku od prethodna tri, ovaj još nije ni u kakvoj zvaničnoj proceduri.

Dodatnu zabunu u sve unosi i to što je Vlada Republike Srpske pozvala članove izbornih komisija da podnesu ostavke, a sa druge strane, te članove treba da razriješi Centralna izborna komisija BiH, koja po Izbornom zakonu koji je nametnuo Šmit, treba da izabere oko 5.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora, a taj posao do sada su radile lokalne izborne komisije. Istovremeno, vlasti u Republici Srpskoj u nekoliko navrata govorile su da će izbore u Republici Srpskoj sprovoditi Republička izborna komisija, a ne Centralna izborna komisija, kojoj će, kako je rekao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, biti zabranjen pristup lokacijama na kojima će se glasati.

"Kako će se sprovoditi i ko će sprovoditi izbore, to samo vrh politike zna i niko drugi. Najbolje bi bilo da parlament BiH donese neki izborni zakon i da on stupi na snagu prije 5. maja kako bi se mogli raspisati izbori. Koliko je to realno? Realno je ukoliko pristanu svi, ali Bošnjacima ovo odgovara da stranci rade", rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci, dodajući da je na "terenu pometnja".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.