Iako je prisustvo teškog metala na obodu dječjih šolja ispod dozvoljene granice od 0,5 miligrama, označena je potencijalna migracija olova. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Postavlja se pitanje zbog čega je olovo opasno i koja količina je opasna po zdravlja.

Profesorka fizičke hemije Svetlana Stanišić objašnjava šta predstavlja rizik.

– Ono što treba da znaju roditelji jeste da upotreba nekvalitetnog posuđa, koje je bez deklaracije, pa nekad i sa deklaracijom plastičnog posuđa, svega obojenog sa čega se boja skida, plastičnih igračaka sa kojih se boja skida, djeca ih stavljaju u usta, dakle sve to doprinosi riziku – rekla je Stanišić.

Djeca udisanjem apsorbuju više olova od odraslih

Prisustvo teških metala kao što je olovo u Srbiji je definisano pravilnikom o materijalima i predmetima u kontaktu sa hranom.

Iako je olovo u šoljicama koje su vraćene iz Finske ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti, stručnjaci ipak tvrde da je bilo neophodno obavijestiti javnost i saopštiti ime proizvođača.

Međutim, nisu u pitanju samo šoljice.

Prema istraživanjima u proteklih par godina, djeca u Srbiji su među onima sa najvišom koncentracijom olova u krvi i to u cijeloj Evropi.

Ključni razlozi za to su, kako navode stručnjaci, zagađen vazduh i sagorevanje jalovine i lignita.

– Nažalost, olovo je u sklopu uglja vezano za organsku fazu, tako da, drugim rečima, kada ugalj sagori, to završi u vazduhu, 66 odsto te količine završi u vazduhu, što znači da mi to udahnemo. Djeca prosto udisanjem apsorbuju više olova, odnosno kod djece cijela količina koja se udahne pređe u krvotok, dok kod odraslih je to nekih 50 odsto – rekla je profesorka Svetlana Stanišić.

Posljedice povećanog prisustva olova u krvi mogu biti velike. Neke od njih su neurološke bolesti i smanjeni koeficijent inteligencije. Povećane koncentracije teških metala, kao što je olovo, uočene su i kod djece s autizmom, prenosi Evronjuvs.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.