Nezvanično - pet favorita za novog papu

Uslovi glasanja su veoma strogi. Papa Benedikt Šesnaesti korigovao je Apostolski ustav ili kanon biranja novog pontifika. On je vratio odredbu u skladu sa kojom je moguće izabrati novog papu isključivo većinom od dvije trećine glasova.

Njegov prethodnik Jovan Pavle Drugi je nešto pojednostavio proceduru - pa je poslije nekoliko krugova glasanja papa mogao biti izabran običnom većinom glasova.

U vezi sa tim promjenama, konklava može da duže zasjeda, mada sigurno neće moći da obori rekord iz 13. vijeka. Tada su papu birali skoro tri godine.

Analitičari vjeruju da će naredni izbor trajati više od jednog dana. Ako niko od pomenutih kandidata ne prikupi dvije trećine glasova, onda može da se pojavi kompromisna ličnost.

To se dešavalo više puta. Posljednji primjer je Jovan Pavle Drugi. U oktobru 1978. godine on je bio autsajder, niko nije očekivao da će on biti istaknut kao "namjesnik Hrista".

Bili su tada drugi favoriti. Međutim, izabran je upravo Karolj Vojtila. On je bio prvi papa koji nije italijanskog porijekla tokom posljednjih 455 godina. i jedan od najpopularnijih.

Poznato je da će se 115 kardinala okupiti sutra, 12. marta, u Sikstinskoj kapeli Vatikana da bi izabrali novog papu.

Ko će postati novi prvojerarh Vatikana niko sa sigurnošću ne pokušava da pogodi. U današnjoj situaciji takva prognoza je praktično nemoguća, smatraju analitičari.

Spiskovi "glavnih kandidata" koji nastaju uoči konklava često nisu pouzdani. Što se tiče izjava nekih kardinala pred izbore - one pokazuju dvije "škole mišljenja".

Jedna je uvjerena da bi samo čovjek koji dobro poznaje Rimsku kuriju iznutra mogao da je reformiše. Odnosno, da bi papa trebao da bude episkop koji je bio unutar vatikanske administracije.

S druge strane, pristalice reformi vjeruju da je Vatikanu potreban "svjež vjetar", odnosno neko izvana. U principu, papa može da postane bilo koji muškarac katolik, čak i vjernik bez crkvenog čina.

Međutim, nakon 14. vijeka Svetu stolicu zauzimaju isključivo kardinali.