Doznake iz inostranstva povećale BDP

Kako se navodi u ovim podacima, desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a u prvom kvartalu 2024. godine od 1,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal.

"Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u prvom kvartalu 2024. godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti - hotelijerstvo i ugostiteljstvo (I) 16,1 odsto", navodi se u statistici.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za "Nezavisne novine" da ovi podaci sugerišu da se naša ekonomija na nivou ove godine kreće prema prognoziranim stopama rasta MMF-a od blizu tri odsto.

"Noseći izvori rasta vezani su za rast realne tražnje podstaknut obaranjem inflacije kako kod nas, tako i u inostranstvu. Oporavak industrijske proizvodnje u EU imaće pozitivne efekte na rast izvoza iz BiH", naveo je Mlinarević za "Nezavisne novine".

Dodao je da takođe rast doznaka iz inostranstva dodatno podstiče domaću potrošnju.

"Uzimajući ove faktore u obzir evidentno je da će ekonomija rasti, ali taj rast neće biti na nivou da ukazuje na dramatične promjene u trendu rasta", istakao je Mlinarević.

I ekonomista Milenko Stanić smatra da je jedan od razloga povećanja BDP-a rast doznaka iz inostranstva koje su značile veću potrošnju stanovništva.

"Potrošnja stanovništva je najvažniji segment BDP-a i čini oko polovine bruto domaćeg proizvoda. Sigurno je da je preko pet milijardi KM doznaka koje su došle iz inostranstva prošle godine generator potrošnje. Zbog toga su rasle usluge, zbog toga je rasla trgovina. Značajan dio tog rasta je zahvaljujući stanovništvu koje je otišlo iz BiH. Ovo u kratkom vremenskom roku doprinosi preživljavanju stanovništva, ali ipak dugoročno gubimo najznačajniji faktor ekonomskog rasta, radnike, stanovništvo koji treba da u budućnosti razvija ovu zemlju", objasnio je Stanić za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, ovo je pristojan rast BDP-a gledajući zemlje u regionu i globalni bruto domaći proizvod koji je već treću godinu zaredom ispod jedan odsto.

"Sa tog aspekta je ovo pristojna stopa rasta. Međutim, ovaj podatak se temelji prije svega na rastu usluga, finansijskih, rastu trgovine i turizma. Usluge nisu faktor brzog razvoja zemlje i povećanja životnog standarda. Mi smo u prvih šest mjeseci imali značajan pad izvoza, koji je preko osam odsto. Imali smo ozbiljne padove industrijske proizvodnje, prerađivački sektor je imao problema. Kvalitetan privredni rast još uvijek nije dostupan", zaključio je Stanić za "Nezavisne novine".

Podsjećamo, prema podacima Centralne banke BiH ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su 5,26 milijardi KM, te su za 307 miliona KM veći u odnosu na 2022. godinu.

Od ovog iznosa, na novčane doznake iz inostranstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM, što je za 203 miliona KM više u odnosu na godinu ranije, dok ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM.