Poreska uprava RS vodi 97.200 postupaka prinudne naplate

Samo u prošloj godini Poreska uprava je pokrenula 42.143 postupka prinudne naplate zbog duga od 171 milion KM.

- Ne dozvoljavamo više da neko duži period bude dužan, a da PURS ne reaguje. Apsolutno pokušavamo da u propisanim rokovima reagujemo. U prošloj godini smo pokrenuli 42.143 postupka prinudne naplate zbog duga od 171 milion KM, od čega smo naplatili 46 miliona KM, što govori da se u prinudnoj naplati dosta loše naplaćuje - rekla je Vidovićeva i dodala da je već pokrenut i određen broj postupaka prinudne naplate u ovoj godini.

Ona je naglasila da je prva mjera koju PURS preduzima zapljena žiro-računa, gotovine, a da se zatim ide na zapljenu pokretne i nepokretne imovine.

- Najefikasnijom se pokazala zapljena žiro-računa, gdje se u kratkom roku dug naplati ako poreski obveznik ima sredstava - naglasila je Vidovićeva.

Savjetnik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran je kazao da, ako se definitivno vidi da se problemi ne mogu drugačije riješiti PURS mora zaštiti javnu imovinu, a to podrazumijeva i prinudnu naplatu.

- Taj proces ima smisla samo ako je brz i efikasan. Ako do same realizacije naplate dođe poslije dugog perioda, vi dajete priliku i onima koji su svjesno počinili prekršaj i napravili privredni kriminal da imovinu preduzeća izvuku i da se onda više nema šta prinudno naplatiti - naglasio je Gavran.

On je istakao da se poreskim obveznicima, koji su kroz realne probleme u poslu došli u situaciju da ne mogu da izmire svoje obaveze, prvo mora pomoći kroz reprograme ili na druge načine, a da prinudna naplata ide kao neka posljednja mjera.

- Za one privredne subjekte koji ponavljaju svoje prekršaje ili svjesno izbjegavaju svoje obaveze ne treba čekati - naglasio je Gavran.

Istakao je da je veliki dio tih slučajeva, ako se izuzmu pokušaji izbjegavanja obaveza i privrednog kriminala, uzrokovan teškom privrednom situacijom i visokim opterećenjima.

Potpredsjednik Unije Udruženja poslodavaca RS Saša Trivić je kazao da je suština problema to što je Poreska uprava dugi niz godina dozvoljavala da se dugovi gomilaju i da je tek u posljednje dvije ili tri godine preduzela mjere da se ti dugovi više ne gomilaju.

- Tu nema velikih privrednih subjekata, već ima dobar broj zanatskih radnji kod kojih se dug prinudno naplaćuje. Glavni problem su firme koje su se bavile pranjem novca ili loše privatizovane firme. Vlada RS je firmama koje su imale šansu da prežive uglavnom reprogramirala obaveze i te firme su vjerovatno i danas žive - naglasio je Trivić.