Recesija u Njemačkoj gasi radna mjesta i u BiH
Recesija u njemačkom proizvodnom sektoru se produbila u avgustu, a oporavak nije na vidiku, zaključak je izvještaja agencije "Markit ekonomiks", a svaka loša vijest u vezi s ekonomskim kretanjima u Njemačkoj loša je i za ekonomska kretanja u BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Naime, kako su u razgovoru za "Nezavisne novine" rekli ekonomisti, zbog dešavanja u Njemačkoj u BiH je u određenim privrednim oblastima došlo do gašenja fabrika, kao i do gubitka radnih mjesta, ali i do stagnacije rasta plata.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ekonomista Admir Čavalić ističe da će se ova situacija sa privredom Njemačke najviše odraziti na bh. izvoznike koji su najviše vezani za njemačko tržište.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Ono što je bitno naglasiti jeste da mi ne možemo ništa uraditi osim da unaprijedimo naše poslovno okruženje kako bismo olakšali privrednicima da se brže adaptiraju na nove okolnosti", kazao je Čavalić i dodao da je jedino što BiH može da prati situaciju jer, kako kaže, BiH je svojevrsni ekonomski satelit EU, a prije svega Njemačke, i kao takvi domaća ekonomija zavisi direktno od ekonomskih kretanja u Njemačkoj.
"Stagniranje njemačke ekonomije traje od polovine prošle godine, a to se kod nas reflektuje na taj način da je došlo do gašenja fabrika, samim tim do gubitka radnih mjesta, ali i do stagnacije rasta plata", ističe Čavalić.
Kako je pojasnio, jedino na čemu privreda BiH sada može da radi jeste, kako kaže Čavalić, da se pokuša riješiti pitanje pristupanja svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
"Treba da pokušamo da radimo na unapređenju sa zemljama CEFTA, odnosno da na bazi Berlinskog procesa, regionalne saradnje, imamo rezervno tržište kao dodatnu opciju", kazao je Čavalić i dodao da treba tražiti i druga tržišta koja imaju jaku ekonomiju, a posebno sa zemljama sa kojima BiH nije sarađivala… "Na primjer, Sjedinjene Američke Države, ali i druge zemlje Evrope, pored Njemačke, Italije, Slovačke", zaključio je Čavalić.
Da se ekonomska kriza u Njemačkoj jako loše odražava na Evropu, jer je ekonomija Njemačke bila poznata kao motor Evrope, saglasan je i ekonomista Saša Stevanović.
"To se ogleda u manjim javnim investicijama, nedostatku inovacija, orijentisanosti na eksternu tražnju, dogmatizaciji pravila o dugu", kazao je Stevanović.
Dodao je da prognoze za njemačku ekonomiju nisu dobre, jer uzroci ekonomskih problema nisu otklonjeni.
"Direktna šteta koja se ogleda u smanjenom izvozu za BiH je oko 150 miliona KM, ali je šteta mnogo veća, jer njemačka ekonomija i njena platežna sposobnost utiču na izvoz drugih zemalja, a izvoz drugih zemalja zavisi od uvoza iz BiH", kazao je Stevanović.
Ističe da, ako se posmatra posljednjih 10 do 15 godina, mjere i aktivnosti u njemačkoj privredi trebaju poslužiti kao iskustvo na koji način ne treba voditi ekonomiju.
"Možda je vođenje ekonomije bilo racionalno, bilo zasnovano na ekonomskim principima uspješne njemačke ekonomije, ekonomije recimo od prije svjetske ekonomske krize, ali su vremena od tada neracionalna i principi vođenja ekonomije su se promijenili", ističe Stevanović.
Kako je rekao, slikovit primjer je da se njemačka ekonomija takmiči s ekonomijom SAD, Kine, Indije iako te ekonomije vode politiku konstantnih državnih deficita.
S druge strane, kaže Stevanović, Njemačka vodi suprotnu politiku, malog deficita ili malog suficita, a onda imamo rezultat koji je na djelu.
"Konkurentnost njemačke ekonomije se smanjuje, a drugih povećava. Možda su potezi drugih iracionalni, ali se protiv njih ne možemo boriti, nego se moramo prilagoditi. Njemačka ekonomija očigledno nije", zaključio je Stevanović.
